“Podržavam pismo upozorenja splitskog i ostalih gradonačelnika upućeno Vladi, a izvore moramo zaštiti kao nacionalno blago”

"Ne smije dopustiti da stanovnici Splita i Dalmacije trpe nestašice pitke vode ili strepe za njihovu kvalitetu" - kazala je predsjednica

Na dašanjoj konferenciji Slobodne Dalmacije “Gospodarenje vodama u Hrvatskoj” koja se održava u u Radisson Blu Resortu u Splitu govorio je i ministar zaštite okoliša i energetike RH, Tomislav Ćorić.


VEZANE VIJESTI:

Na početku govora prisjetio se poplava koje su pogodile dijelove RH zadnjih tjedana pogodile dijelove Hrvatske. Upozorio je na važnost prilagodbe klimatskim promjenama i na tehnička rješenja upravljanja vodama.

– U Hrvatskoj je javna vodoopskrba na visokom nivou i dostupna je za 94 posto stanovništva, a priključenost je na 86 posto. Duljina vodoopskrbne mreže je oko 43 tisuće kilometara, a mreže javne odvodnje 11,8 kilometara. Upravo je mreža javne odvodnje najveći problem s kojim je komunalni sektor suočen.

Gubitci u sustavu javne vodoopskrbe su veliki i u ovom trenutku su oko 49 posto, dakle pola vode u RH se gubi u sustavu! Na veliko se radi na smanjenju gubitaka u sustavu i zapravo je počela rekonstrukcija čitave mreže u RH.


Sada se pripremaju projekti odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za koje je rok usklađenja s EU direktivom kraj 2023. godine, dakle do kraja okončanja financijske perspektive iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

U ovom trenutku oko 47 posto stanovništva u Hrvatskoj priključeno je na sustav javne odvodnje. To je problem. U odnosu na 47 posto priključenih tek je 35 posto kućanstava priključeno na sustava pročišćivača prikupljenih otpadnih voda. Izgrađena su 144 objekta za pročišćivanje otpadnih voda ukupnog kapaciteta oko 4 milijuna stanovnika. U okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija trenutno je u provedbi 26 vodno-komunalnih projekata u RH i u tijeku je odobrenje dodatnih 9 projekata. Ukupna vrijednost ovih projekata je 10,6 milijardi kuna bez PDV-a, od čega bespovratna sredstva EU iznose 7,5 milijardi kuna.



Predsjednica: Čista voda, zrak i tlo su neotuđiva ljudska prava

Predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović, kazala je da je pitka voda strateški resurs svake države.

– Mnoge zemlje dale bi bogatstvo da imaju vodno blago koje mi imamo. Pravo na dostupnost pitke vode, pravo na čist zrak i tlo zaslužuju tretman kao i druga ljudska prava i slobode. Hrvatska je po zalihama pitke vode među prvima u svijetu što nas čini i geopolitički atraktivnima.

Znamo da mnogi predviđaju da će se budući svjetski sukobi voditi zbog vode. To nam osobito nalaže suverenost nad čuvanjima izvora pitke vode te odgovorno raspolaganje izvorima kako bismo to blago sačuvali za buduće generacije. Kako gospodarimo svojima vodama? Jesmo li to blago dovoljno gospodarski vrednovali, jesmo li ga učinili jednako dostupnim svim građanima?

Drago mi je da se konferencija odvija u Splitu, drevnom gradu koji je još u rimsko doba imao svoj akvadukt. Danas Splićani vodu moraju prokuhavati. Neprihvatljivo je i neshvatljivo da bilo tko u Hrvatskoj u 21. stoljeću nema osiguran priključak na zdravstveno ispravnu vodu, stoga hrvatska država ne smije dopustiti da stanovnici Splita i Dalmacije trpe nestašice pitke vode ili strepe za njihovu kvalitetu. Znam da se gradonačelnik Krstulović Opara, usporedno s rješavanjem velikih gradskih problema poput Žnjana i Karepovca, primio rješavanja i toga pitanja. Na njega je zajedno sa županom i kolegama gradonačelnicima Solina, Kaštela i Trogira upozorio Vladu RH, zatraživši da se uklone zapreke realizaciji projekta poboljšanja sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda vrijednog 2,2 milijarde kuna. Podržavam to pismo i apeliram nadležna ministarstva i Hrvatske vode da dovrše pripremu projekta i na ta način omoguće početak njegove provedbe sve do konačne realizacije.

Imaju li naši otoci dovoljno vode?

Voda, očito, nije svima jednako dostupna. Želim posebno upozoriti na opskrbu vodom naših otoka. Dok gledamo naše prelijepe otoke Šoltu i Brač, upitajmo se imaju li naši otočani i njihovi gosti dovoljno vode i koliko je plaćaju. Želimo li snažniji gospodarski razvoj i demografski oporavak otoka, onda je kvalitetom, količinama i cijenama pristupačna pitka voda prvi preduvjet za to. Važno je razvijati kulturu potrošnje vode, jer ona nije neograničen resurs. U mnogim naseljima imamo dotrajale vodovodne mreže i gubitke pitke vode koje plaćamo svi mi. Isto tako moramo ukazati na to da smo kao građani odgovorni čuvati vodu i ne trošiti je bespotrebno. Trebamo ne samo čuvati naše izvore, nego ulagati u obnovu mreže kako bi gubitci bili što manji. Trebamo se odgovorno ponašati pri pranju suđa, ruku, zubiju i svih ostalih aktivnosti koje imamo u domovima, vodeći računa da izvori nisu nepresušivi.

U gospodarenje vodama spada i navodnjavanje, tj. natapanje poljoprivrednih površina. Dok imamo sjajne primjere, poput Izraela, koji je od svojih pustinja načinio vrtove. Mi nismo u stanju optimalno iskoristiti kapacitete naših rijeka, jezera, kanala i podzemnih voda i to traje godinama. Iako doslovce ležimo na vodi, svake godine trpimo velike štete od suše. Koliko mi je poznato, od sada natapamo do 2 posto poljoprivrednih površina. To je daleko od potreba i naših mogućnosti. Moramo i u tome učiniti mnogo više.

Ovome bih dodala da imamo problem ne samo u gospodarenju, nego i u upravljanju vodama. Gotovo svake godine za malo većih kiša ili topljenje snijega imamo poplave u mnogim dijelovima države jer nismo osigurali rasterećenje riječnih tokova. Ove godine smo bili bolje pripremljeni i štete od poplava su manje, ali to je još daleko do sigurnosti koju možemo i moramo postići. Taj problem možemo riješiti sustavnom gradnjom i održavanjem kanala, nasipa i brana.

Odgovorno gospodarenje vodama strateško je pitanje razvoja i sigurnosti. Čuvajući vode i odgovorno gospodareći njima kao javnim dobrom, država u suradnji sa županijama, gradovima i općinama ispunjava obvezu suverenog vladanja nacionalnim prostorom. Država se mora osloniti na hrvatsku pamet i iskustva, ali i na dobre primjere iz drugih država. Slažem se s ministrom Ćorićem da smo desetljećima zanemarivali te probleme. Sada idemo čvrsto prionuti na posao, idemo se ponašati odgovorno i kao država i kao građani – kazala ne predsjednica na otvaranju konferencije o vodama.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0