Povjesničar dr. sc. Marijan Čipčić, autor brojnih izložbenih i publicističkih projekata, nekadašnji kustos Muzeja grada Splita i predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine Splita, autor je izložbe i kataloga Splitski gradonačelnici (1882.–1918.): život i uspomene. Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo je 2020. godine ovom katalogu nagradu za najbolji izdavački projekt. Muzej grada Splita time je prvi put osvojio ovu prestižnu strukovnu nagradu, svojevrsni „muzejski Oscar“. U ovom serijalu donosimo biografije splitskih gradonačelnika koji su svojim djelovanjem trajno zadužili grad, popraćene ilustracijama predmeta predstavljenih na izložbi i stručno obrađenih u katalogu.
Duje (Dujam) Rendić-Miočević, rođen 1834. godine, bio je prvi narodnjački načelnik Splita. Nakon studija prava i doktorata u Padovi vratio se u Dalmaciju, gdje se posvetio odvjetništvu i političkom djelovanju. Sudjelovao je u osnivanju Slavjanske narodne čitaonice u Splitu 1862. godine, a potom se istaknuo djelovanjem u Narodnoj stranci. Godine 1876. izabran je za zastupnika u Dalmatinskom saboru.
Pobijedio Antonija Bajamontija
Na izborima za Carevinsko vijeće 1879. godine pobijedio je Antonija Bajamontija i postao zastupnik u Beču. Njegova pobjeda, zajedno s uvođenjem hrvatskog jezika u splitske srednje škole 1880. godine, označila je jačanje narodnjačkog pokreta i postupno slabljenje autonomaša te otvorila put pobjedi Narodne stranke na općinskim izborima 1882. godine.
Nakon uvjerljive pobjede Narodne stranke u srpnju 1882., Rendić-Miočević izabran je za načelnika na inauguralnoj sjednici Općinskog vijeća 28. listopada, postavši prvi načelnik ponarođene splitske Općine. Prva sjednica pohrvaćene splitske Općine održana je u kući Pavlović, današnjoj Glazbenoj školi Josipa Hatzea, na čijem je pročelju 1982., u povodu 100. obljetnice ponarođenja Splita, postavljena spomen-ploča na inicijativu Društva prijatelja kulturne baštine Split.
Neslaganje s Gajom Bulatom i odlazak u Sinj
Rendić-Miočević ponovno je izabran u Dalmatinski sabor 1883., a dužnost splitskog načelnika obnašao je do travnja 1885. godine, kada je zbog neslaganja s Gajom Bulatom podnio ostavku i odselio u Sinj. Nakon isteka saborskog mandata 1889. povukao se iz političkog života. Pred kraj života vratio se u Split, gdje je umro 29. rujna 1915. godine. Pokopan je u obiteljskoj grobnici na Sustipanu uz sudjelovanje brojnog građanstva.
Ostao u sjeni poznatijeg Gaje Bulata
Kao prvi narodnjački načelnik, Duje Rendić-Miočević često je ostajao u sjeni poznatijega narodnjačkog prvaka Gaje Bulata, zbog čega njegova uloga u političkoj povijesti Splita možda nije uvijek bila dovoljno istaknuta. Ipak, činjenica da je Narodna stranka upravo njega suprotstavila Antoniju Bajamontiju na izborima za Carevinsko vijeće 1879. godine, a potom mu povjerila načelničku dužnost nakon pobjede na općinskim izborima 1882., jasno svjedoči o njegovu političkom ugledu i važnosti unutar stranke. Premda je zbog nesuglasica s Bulatom napustio načelničku dužnost, učinio je to dostojanstveno, povukavši se bez poteza koji su mogli naštetiti njegovoj stranci. Kao jedna od ključnih osoba prijelomnog razdoblja splitske političke povijesti, Rendić-Miočević zauzima važno mjesto u povijesti narodnjačkog pokreta i grada Splita.
Spomen-ploča na rodnoj kući
Na rodnoj kući Duje Rendića-Miočevića na Mihovilovoj širini nalazi se spomen-ploča, postavljena 1932. godine. Talijanske okupacijske vlasti uklonile su je tijekom Drugoga svjetskog rata, a nakon završetka rata i oslobođenja od okupatora ponovno je postavljena.
Zahvala Anti Rendiću-Miočeviću
Autor izložbe Marijan Čipčić zahvaljuje se ovom prigodom Anti Rendiću-Miočeviću, istaknutom povjesničaru umjetnosti i arheologu, dugogodišnjem ravnatelju Arheološkog muzeja u Zagrebu te praunuku prvoga narodnjačkog načelnika Splita, na građi ustupljenoj za potrebe izložbe i kataloga, kao i na dragocjenoj stručnoj pomoći.
Od Bulata do Trumbića: Gradonačelnici bez kojih bi povijest Splita izgledala potpuno drukčije