Plutače na ušćima dalmatinskih rijeka mjerit će zagađenja: Koliko je onečišćenje uslijed velikih kiša?

Pratit će se Escherichia Coli i Enterococci, a uz njih će se mjeriti parametri bitni za praćenje klimatskih promjena, temperatura, salinitet, dotok vode...

S nekoliko rečenica Maja Krželj, docent sa Sveučilišnog odjela za studija mora, Sveučilišta u Splitu, te dr.sc. Slaven Jozić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, opisali su projekt WATERCARE.


– U Hrvatskoj se plutače postavljaju na ušću rijeke Raše, Cetine i Neretve. U sklopu projekta se fokusiramo na unos bakterija koje su propisane direktivama, znači pratit će se Escherichia Coli i Enterococci, a uz njih će se mjeriti parametri bitni za praćenje klimatskih promjena, temperatura, salinitet, dotok vode,… – pojasnila je Krželj, dok je Jozić najavio kako bi “i nakon okončanja projekta plutače bi trebale nastaviti s radom i mjerenjem na barem još tri godine. To i jest smisao programa, ako ovo uspije, da plutače tu budu trajno: da se trajno mjere okolišni čimbenici koji će biti input za predviđanja o mogućim zagađenjima.”

– Projekt WATERCARE je međunarodni projekt koji uključuje deset partnera te se bavi prevencijom mikrobiološkog onečišćenja koje dolazi uslijed velikih kiša. Projekt u biti nastoji razviti sustave koji će biti postavljeni na pet lokacija – dvije u Italiji, tri u Hrvatskoj – gdje će se ugraditi plutače koje će imati integrirani sustav koji će upozoravati javnost u slučaju velikih padalina da bi moglo doći do većeg unosa mikrobiološkog onečišćenja. Naglašavam da ne očekujemo iste rezultate s hrvatske i talijanske strane, drugačija je obala, ali i morfologija, naše rijeke su krške osim Neretve i stanje, odnosno kakvoća naših voda je puno bolja nego njihova. – kazala je Krželj, voditeljica projekta od strane Sveučilišta, projekta ukupno vrijednog 2,8 milijuna eura. “Neke lokacije su postavile plutače, neke još nisu, a prva mjerenja su krenula u drugom mjesecu. Onda nas je ova situacija usporila, ali očekujemo uskoro da će na svim lokacijama krenuti mjerenja.”

Povezivanje znanosti, struke, lokalne vlasti…

– Mi u projektu nismo partneri već predstavljamo zainteresiranu javnost. Naša uloga u projektu kao stakeholdera i kao vodeće institucije za istraživanje mora na ovoj strani Jadrana pomoći provođenju projekta kao jedna iskusna institucija koja provodi veliki broj sličnih programa.

Svojim iskustvom ćemo koliko možemo pomoći Županiji jer ova akcija, ovo uključivanje Županije u ovakav tip suradnje i projekta je izuzetno bitan i za svaku pohvalu – na ovaj način povezujete znanost, struku, privredu, lokalnu vlast, ne samo županiju nego i niže razine, gradove, općine. Tako građani imaju koristi jer u fondovima dobijete 85 posto novaca za projekt, a ako je Županija imala namjeru nešto napraviti, onda je bolje da napravi iz EU fondova nego da se troši novac građana… – kazao je između ostalog Jozić, pojašnjavajući što će točno građani dobiti projektom.

Moći će se predvidjeti kada će doći do mikrobiološkog onečišćenja

– Tijekom provođenja sami rezultati projekta imat će izuzetno bitan utjecaj na okoliš. Smisao provođenja aktivnosti u WATERCARE programu je jedno rano upozoravanje na onečišćenje. Sada imamo princip otkrivanja ili kad se uzorkuje ili po dojavi. Ovaj princip je upravljanje okolišom pomoću inovativnih tehnologija i pristupa. Kao što je kolegica Krželj rekla, bit će ugrađeni uređaji koji će dojavljivati potencijalno onečišćenje, a onda ćete moći skupljati uzorke te tako češće pratiti onečišćenje što bi inače bilo tehnički neizvedivo i skupo. Skupljat će se okolišni podaci, ali i mikrobiološko onečišćenje i na kraju projekta bi trebao izađi model predviđanja gdje ćete na osnovu predviđanja okolišnih čimbenika moći predvidjeti kada će doći do mikrobiološkog onečišćenja. Nama je to bitno jer su sva ušća blizu nekih plaža, područja gdje ljudi borave pa je dobro unaprijed znati mikrobiološku kvalitetu mora…



– Županija je spiritus movens ovih projekata koji do realizacije imaju dugotrajan proces prikupljanja dokumentacije, izvedbenih projekata sve dok se dođe do građevinske dozvole i uloga SDŽ je u tom kontekstu nemjerljiva. U kontekstu voda i klimatskih promjena zasigurno treba spomenuti projekt aglomeracija na cijelom području SDŽ, projekt vrijedan preko četiri milijarde kuna. Taj projekt ima za osnovni cilj kako zaštitu voda tako izgradnju komunalne infrastrukture, odvodnje i navodnjavanja sinjskog i imotskog polja. – uvodna je izjava zamjenika splitsko-dalmatinskog župana Luke Brčića.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime