Zbog toplinskih valova, povećava se i broj intervencija na plažama, a prvi koji priskaču u pomoć upravo su spasioci.
U Primorsko-goranskoj županiji licencirano ih je oko 400, no većina ih radi za koncesionare i hotele. Zašto ih nema više na gradskim plažama i tko bi trebao brinuti o sigurnosti kupača?
Andre Merić spasilac je na plaži u Kostreni. Dok se drugi kupaju, on budnim okom prati svaki njihov pokret, piše Dnevnik.
Dva spasioca na gradskim plažama na 160 kilometara obale
"Mi smo tu prva pomoć. Posao nam je da ostanemo hladne glave", ističe Merić. Iako mu je tek 19, već zna kako je držati nečiji život u svojim rukama: "Dječak je ovdje na stijenama pao i razbio glavu. Bilo je krvi, ali eto mi smo to sanirali."
Da slične scene završe dobro, brinu Andre i njegov kolega. Jedina dva spasioca na gradskim plažama od Mošćeničke Drage do Novalje. Punih 160 kilometara obale. Dodatna snaga, kažu kupači, dobro bi došla.
Građani složni - treba više spasilaca
"Uvijek, ekstra sigurnost nikad ne škodi", smatra Siniša iz Kanade.
Igor iz Rijeke kaže da se često kupa i da svaki dan pliva do narančaste bove: "Ima tu i starijih ljudi. Uvijek se nekome nešto može dogoditi."
Riječanka Marina kaže da zbog sigurnosti ne bi bilo loše da su spasioci tu jer ima i djece i neplivača.
U županiji ih ima 400, potrebno je 1000
"Ja nisam vidio spasioce. Tamo je kućica, ali nikog nisam vidio. Bilo bi dobro da su tu. Da se posveti pažnja. Pogotovo najmlađima. Zato ih ja pazim kao djed", kaže Slavko iz Rijeke.
U Primorsko-goranskoj županiji licencirano ih je tek 400. Potrebe su iz godine u godinu sve veće.
"Potrebe sigurno idu i do tisuću spasilaca. Ovaj toplotni val koji nam je sad bio, zadnjih 20-ak dana – povećao broj intervencija", ističe Ivan Uravić, koordinator spasilačke službe iz Društva Crvenoga križa PGŽ.
Satnica je 11 eura
Iako se radi bez odmora, satnica od 11 eura privlači mlade.
"Imamo i nove, mlade spasioce, koji su spremni za sezonu. Tako da većinom u proljetno doba idu oglasi. To su većinom od privatnih koncesionara, hotelskih poduzeća, kampova i ostalih koncesionara", nastavlja Uravić.
Zbog toga gradovi i općine ostaju bez spasilaca.
"Za plaže koje nemaju Plavu zastavicu zapravo ne postoji zakonska obveza za spasioce. Na primjeru plaže Kostanj u Rijeci, koja je plaža za osobe s invaliditetom, gdje nam je izuzetno važno imati spasioce, vidimo da ih nismo uspjeli dobiti. Da pokušamo bilo gdje drugdje, rezultat bi vjerojatno bio isti", kaže zamjenik riječke gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković, a to je da plaže ostaju bez onih koji bi u kritičnom trenutku prvi reagirali.