Uvjeti za rješavanje stambenog pitanja u Europskoj uniji (EU) već godinama postaju sve teži i kompliciraniji zbog rasta cijena nekretnina i troškova života te premalog ulaganja u novu stambenu infrastrukturu. Europska komisija, koja u zadnje vrijeme pokušava aktivno iznaći načine za priuštivije stanovanje, izradila je stambeni semafor po pojedinim zemljama, piše financije.hr.
Cijene stambenih nekretnina su u posljednjem tromjesečju lani u EU bile više 5,5 posto no u istom kvartalu 2024. godine. U Hrvatskoj je taj rast bio čak 16,1 posto, dakle tri puta više od europskog prosjeka. U Njemačkoj je ta brojka iznosila tri posto, a u Sloveniji 5,8 posto što je zapravo otprilike na razini prosjeka EU-a.
Mladi ovisni o obitelji
Dok u EU u prosjeku mladi ljudi napuštaju roditeljski dom s 26,3 godine starosti, Hrvatska ima neslavnu broju i rekord od 31,5 godine. Slovenija je negdje između s 28,8 godina, a Njemačka je bolja od prosjeka EU-a s 24,1 godinom.
Tu je zanimljivo spomenuti i kako stoje još neke mediteranske zemlje s obzirom da je poznato da na jugu Europe mladi puno kasnije napuštaju zajednički život s roditeljima. U Italiji je to slučaj s 30,2 godine, jednako kao u Španjolskoj, a u Grčkoj je to s 30,9 godina. Dakle, Hrvatska je najgora u tom društvu.
Troškovi stanovanja sve veći
U EU 7,7 posto ukupne populacije žive u kućanstvima s troškovima stanovanja koji promašuju 40 posto ekvivaliziranog raspoloživoga dohotka. U Njemačkoj je takvih osoba 11,2 posto dok ih Slovenija ima slično kao u Hrvatskoj, odnosno 3,5 posto.
Zanimljiv je podatak da je u EU 16,8 posto građana živjelo u 2025. u prenapučenim kućanstvima, a 33,4 posto u kućanstvima koja su imala više stambenog prostora no što su ukućani trebali.
U Hrvatskoj je situacija bitno gora jer je skoro trećina ili 31,8 posto stanovništva živjelo u pretrpanim kućanstvima, a 14,7 posto u onima s viškom prostora. Za standard se tu uzima jedna zajednička soba, jedna za par ili odraslu osobu te još dodatne sobe ovisno o broju djece. U Njemačkoj je 11,7 posto populacije živjelo u nedovoljno stambenog prostora, a 33,3 posto je imalo višak. U Sloveniji pak 10,5 posto ljudi je živjelo u prenapučenim kućanstvima, a 35,4 posto u komotno velikim prostorima, piše financije.hr.
U EU su kućanstva izbacivala 1,5 tonu stakleničkih emisija po glavi stanovnika izraženo u ekvivalentu ugljičnog dioksida.
Ulaganja u stambeni sektor
Na razini EU-a je državno ulaganje u stambeni sektor bilo na razini 0,2 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) dok su u cijeloj ekonomiji investicije bile 23,5 posto ukupnih investicija. U Hrvatskoj je investiranje u stambeni sektor iznosilo 16,5 posto ukupnih investicija, a država je ulagala također tek 0,2 posto BDP-a. Njemačka je država izdvajala i manje, odnosno 0,1 posto BDP-a, ali je udio investicija u tom sektoru bio na 30,1 posto ukupnih investicija. Slovenska državna potrošnja je jednaka onoj u čitavom EU-u, a investicije u stambeni sektor su bile na 12 posto ukupnih ulaganja u ekonomiji.
U EU 68,5 posto populacije posjeduje stambeni prostor u kojemu živi. U Hrvatskoj je brojka puno veća i nalazi se na 91,4 posto što znamo da je naslijeđe prošlosti. U Njemačkoj je pak bitno manja od prosjeka EU-a i iznosi 47,2 posto, odnosno više od polovice populacije živi u unajmljenom prostoru. U Sloveniji je brojka također dosta visoka i nalazi se na 74,2 posto.
Tri posto stanovništva EU-a kasni s plaćanjem najamnine ili otplate stambenog kredita. U Hrvatskoj je takvih tek 0,3 posto. Njemačka ima dosta više takvih osoba od Hrvatske, no brojka je ipak ispod europskog prosjeka na 2,2 posto, a u Sloveniji je na 1,2 posto.
