Muškarac s terminalnim zatajenjem bubrega nije primao dijalizu devet mjeseci nakon što mu je presađen genetski modificirani organ svinje.
Prvi zahtvat te vrste na svijeru proveli su američki akademski centri i bolnice Massachusetts General Brigham. Transplantacija je trebala biti privremena, do pronalaska trajnog ljudskog donora.
To je dosad najdulje preživljavanje bez dijalize nakon transplantacije svinjskog bubrega kod živog čovjeka, kao i prvi prijelaz s transplantacije bubrega sa svinje na čovjeka.
Pothvat je opisan u medicinskom časopisu Lancet.
Tim Andrews imao je terminalno zatajenje bubrega od dijabetesa tipa 2. Bio je star 66 godina kada je primio svinjski bubreg u SAD-u u siječnju prošle godine.
Uspješno je živio s genetski modificiranim organom 271 dan prije nego što je prešao na kratkotrajnu dijalizu i primio ljudski bubreg donora.
Transplantacija sa životinje na čovjeka - poznata kao ksenotransplantacija - odmah je počela djelovati.
Tek nakon šest mjeseci razvila se šteta u krvnim žilama bubrega, koja je zatim napredovala do zatajenja organa, nakon čega je bubreg uklonjen.
Andrews je genetski modificiranu transplantaciju opisao kao čudo: 'Bio sam živ, a nisam bio živ već dugo vremena.'
Istraživači su rekli kako ni u jednom trenutku nisu otkriveni svinjski virusi ili drugi svinjski patogeni.
Nedostatak donorskih organa trenutno je najveća kriza u transplantaciji. Ksenotransplantacija bi mogla pomoći u rješavanju ovog problema - u početku kao most za skidanje pacijenata s dijalize dok čekaju ljudski bubreg donora, a potencijalno, kao zasebna samostalna terapija.
Ipak, istraživači smatraju kako su potrebna daljnja istraživanja.
Još jedna transplantacija svinjskog bubrega živom čovjeku provedena je 2024. godine u Općoj bolnici Massachusetts, gdje je pacijent preživio 52 dana prije nego što je umro od srčanih problema koji nisu povezani s transplantacijom.
SAD i Kina su prijavile nekoliko sličnih transplantacija od 2022., prenosi tportal.