Iako su mnogi upoznati s najčešćim znakovima srčanog udara, postoje i manje očiti simptomi koje ljudi često zanemaruju ili ih pogrešno pripisuju žgaravici, tjeskobi ili starenju.
Stručnjaci iz medicinskog centra UCLA Health upozoravaju da se znakovi upozorenja mogu pojaviti danima, pa čak i tjednima prije samog udara, iako se kod nekih osoba javljaju iznenada. Ističu i da se simptomi razlikuju po intenzitetu i mogu varirati od osobe do osobe, zbog čega je važno znati kako ih prepoznati.
Srčani udar, odnosno akutni infarkt miokarda, nastaje kada srčani mišić ne dobiva dovoljno krvi i kisika. To se događa zbog blokade protoka krvi u dijelu srca, što dovodi do odumiranja tkiva. Najčešći uzrok je koronarna arterijska bolest, koja nastaje nakupljanjem kolesterola i drugih tvari u arterijama, pri čemu se stvara plak. Ako plak pukne, može nastati krvni ugrušak koji blokira protok krvi. U mnogim slučajevima upravo je srčani udar prvi znak da osoba ima ovu bolest.
Simptomi srčanog udara ne moraju biti nagli ni izrazito jaki. Često počinju postupno i s blagim znakovima, a prema UCLA Healthu, oko dvije trećine ljudi osjeti određene simptome upozorenja prije udara.
Najpoznatiji simptom je bol u prsima, koja se može opisati kao pritisak, stezanje, pečenje ili nelagoda u središtu prsnog koša. Može trajati nekoliko minuta ili se povremeno javljati i nestajati. Osim toga, mogu se pojaviti i drugi simptomi poput vrtoglavice ili nesvjestice, mučnine ili povraćanja, boli ili trnaca u ruci, čeljusti, leđima ili trbuhu, kratkoće daha, pojačanog znojenja i neobjašnjivog umora.
Simptomi se mogu razlikovati i kod žena. Iako je bol u prsima i dalje najčešći znak, kod žena se često javljaju i drugi simptomi, ponekad i bez boli u prsima. Češće nego muškarci osjećaju kratkoću daha, mučninu, povraćanje te bol u leđima ili čeljusti. Zbog toga ih često pogrešno pripisuju drugim uzrocima.
Postoji i tzv. tihi srčani udar, koji čini otprilike svaki peti slučaj. Kod njega su simptomi vrlo blagi ili ih uopće nema, a kada se pojave, mogu nalikovati probavnim smetnjama ili gripi. Unatoč tome, i tihi srčani udar uzrokuje oštećenje srčanog mišića i povećava rizik od budućih komplikacija.
Stručnjaci upozoravaju da je kod bilo kakvih sumnjivih simptoma važno reagirati na vrijeme. Ako posumnjate na srčani udar, odmah treba nazvati hitnu pomoć. Ne preporučuje se samostalna vožnja do bolnice jer se time može izgubiti dragocjeno vrijeme, a i dodatno ugroziti sigurnost. Brza reakcija ključna je za smanjenje oštećenja srca.
