Nakon 121 godinu postojanja Splitske toplice, secesijska zgrada smještena u samom središtu grada kraj ljekovitih sumpornih izvora, 1. rujna zatvaraju svoja vrata zbog čega će pacijenti na terapije odlaziti na Firule ili Križine.
Šef Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju s reumatologijom KBC- a Split dr. Dinko Pivalica tvrdi da u ambulantama Zavoda dnevno znaju obraditi oko 600 pacijenata kojima daju usluge MG- a, UZV- a, dječje fizikalne, odrasle fizikalne, degenerative, reumatologije i dnevne bolnice. Uz dijagnostiku UZV- a, koju imaju na Križinama, nastojati će osigurati uređaj i za Firule. Gotovo nevjerojatno zvuči i podatak da u Splitu na godišnjoj razini čak 20 tisuća pacijenata zatraži pomoć fizijatra ili fizioterapeuta.
Zgrada toplica se ne smije rušiti jer je zaštićena
Nije ni šefu Zavoda lako što toplice u Marmontovoj zatvaraju svoja vrata pogotovo kada se zna da je tamo počeo dolaziti još kao đak, a čak se sjeća da su se do sada nekoliko puta renovirale, kao i da su imale ulaz s Marmontove ulice. Objašnjava da i kada bi se zgrada rekonstruirala, jer rušiti se ne smije s obzirom da je zaštićena, za to bi se trebalo uložiti desetke milijuna eura, a ostao bi osnovni problem prilaza zgradi pred koju teško pokretni pacijenti prijevoznim sredstvom najbliže mogu doći do sv. Frane ili taksijem do vrha Marmontove.
- Jasno nam je da su građani emotivno vezani za zgradu toplica, ali pacijenata koji stanuju u centru i kojima je bilo puno jednostavnije dolaziti tu na terapiju zapravo više i nema. Zgrada je zaštićena i njeni se vanjski zidovi ne smiju mijenjati. Investirati u nju za napraviti jednu modernu rehabilitaciju nije samo skupo već i nemoguće jer današnje takve zgrade traže dobar pristup, prostore koji su primjenjivi za nove moderne tehnologije, a u toplicama nemamo čak ni mogućnost za oprati ruke, kaže Pivalica.
S obzirom na neizdržive ljetne uvjete u toplicama, u kojima su klime propadale zbog sumpora, posljednje dvije godine terapija se u srpnju i kolovozu održavala na Križinama. Osim prostora na Križinama Zavod je ranije djelovao i na Firulama, ali su 2008. godine započeti građevinski radovi koji nikad nisu završeni i prostor od 750 kvadrata je bio neiskorišten do danas. KBC Split je pripremio projektnu dokumentaciju te je zajedno sa Ministarstvom zdravstva osigurao 1.287.411,00 eura za uređenje i opremanje prostora.
Ravnatelj Julije Meštrović i njegov tim godinama su radili na ovom projektu čiji je završetak planiran u rujnu. Tada će pacijentima i zaposlenicima na raspolaganju biti potpuno nova moderna oprema, a imati će i dizalo što će uvelike olakšati pristup nepokretnim i teško pokretnim bolesnicima. Uređenjem tog prostora zadovoljit će se potrebe pacijenata Splita i okolice za fizikalnom i rehabilitacijskom skrbi, a radit će se u jutarnjoj i poslijepodnevnoj smjeni. Na Firulama od 2022. godine već djeluje potpuno preuređen Odjel za dječju neurorazvojnu fizioterapiju.
Iako će brojni, poučeni pravilom u kojem se posljednjih godina u središtu grada gotovo sve prilagođava turistima, pomisliti kako je zasigurno netko "bacio oko" na zgradu toplica kako bi otvorio hotel tomu nije tako. Toplice imaju zaštićenu zdravstvenu djelatnost što znači da tamo ipak nećemo gledati gradnju još jednog hotela. No što će biti u zgradi Splitskih toplica još se ne zna.
Zbog zatvaranja toplica tužni pacijenti i djelatnici
Za splitske je toplice sentimentalno vezana i Ksenija Debak koju smo tamo zatekli na terapiji
i koja nam je rekla da je "nešto načula" o zatvaranju zgrade zbog čega joj je jako žao. Misli da su se Splićani kroz tolike godine navikli tu dolaziti na terapiju pogotovo oni koji stanuju bliže toplicama.
- Ova zgrada je baš na dobrom mjestu. Često koristim njihove usluge. Stvarno mi je žao da se zgrada zatvara, ali što ću. Ako budem trebala na terapiju na Križine ili Firule ići ću, kaže Debak.
Iako je po rođenju Splićanka Vedranu Skelin smo zatekli, kako kaže, prvi put u životu na terapiji u toplicama. Žao joj je što se nakon toliko desetljeća postojanja zgrada zatvara.
- Ne znam što bi rekla. Ovo mi je prvi put da sam na terapiji u toplicama jer sam do prije pet godina stalno odlazila na Križine. Fizioterapeuti su jako ljubazni. Uvijek su tu za sve što nama pacijentima treba, ističe Skelin.
Zaposlenica Nataša Radak u zgradi splitskih toplica radi već punih deset godina i priznaje - sentimentalno je vezana za nju. Nije ni malo postojati toliko godina tijekom koje je kroz toplice prošlo na stotine tisuća pacijenata. Prisjetila se svog djeda koji se davne 1954. godine u njima stacionarno liječio, dok su brojne generacije građana u njima rehabilitirane.
- Toplice imaju kvalitetno zdravstveno osoblje, kroz njih je prošlo na stotine, odnosno tisuće liječnika, fizijatara, fizioterapeuta, medicinskih sestara i ne zdravstvenog osoblja. Do prije deset godina smo imali stacionar koji je preselio u bolnicu na lokalitet Križine. Do tada smo bili zasebna jedinica iako smo bili u sklopu KBC- a. Imali smo svoju praonu, kuhinju i kućnog majstora zbog čega su toplice imale puni sjaj, sa sjetom se prisjeća Radak.
Nastavila je da trenutno rade s pola kapaciteta točnije otvorena su tek prva dva kata zgrade, dok su posljednja dva kata prazna, a fizikalna se terapija obavlja samo ambulantno. Toplice su i znanstveno-nastavni centar studenata preddiplomskog i diplomskog studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, smjera Fizioterapije. Osim studenata tamo kliničku praksu obavljaju i učenici srednje škole za fizioterapeute.
Rekla je da kada pacijente upisuje za terapiju i kaže im da se toplice zatvaraju da su svi mahom razočarani, pogotovo stariji ljudi koji su navikli na njih jer barem jednom godišnje dolaze na terapiju koju u žargonu nazivaju grijanje. Kada ih upozori da zbog zatvaranja moraju u bolnicu žale se da će tamo morati autobusom, no unatoč negodovanju uglavnom prihvaćaju novi lokalitet i vesele se boljim uvjetima.
Cijela trauma preselila na Firule
Da lagano smanjuju kapacitet toplica već određeno vrijeme potvrđuje nam i Marta Družijanić koja kaže da su još prošlog ljeta počeli "gasiti" prostorije jer se kompletna trauma prebacila na Firule. U toplicama još rade samo degenerativu ili kronično stanje bolesnika.
- Prethodnih smo ljeta imali velikih problema na limfnoj drenaži, ali i u dvorani gdje su se odvijale vježbe. U njima nisu funkcionirali klima uređaji, pa nam se događalo da tijekom rehabilitacije pacijentima dođe loše od visoke temperature. Sve je to bilo jako teško izvedivo ne samo za nas nego i naše pacijente. Pogotovo jer su naši pacijenti uglavnom stariji ljudi, rekla je Družijanić.
Iz KBC- u Split saznajemo da je komercijalno korištenje Kupališta nad sumpornim vrelima, za koje se vjeruje da ih je koristio i car Dioklecijan, započelo već 1821. godine, a splitske ljekovite vode su bile poznate i popularne po čitavoj Europi, te su dobile nekoliko važnih priznanja. Veliki korak u razvoju Kupališta dogodio se 1903. godine i 1910. godine kada su sagrađene dvije nove moderne secesijske zgrade, po projektu arhitekta Kamila Tončića što je omogućilo rad tijekom čitave godine.
Splitske toplice su bile u privatnom vlasništvu od njihovih početaka sve do 1948. godine kada postaju opća narodna imovina pod upravom Ministarstva narodnog zdravlja NR Hrvatske, Uprave kupališta u Zagrebu. Zbog svoje kulturne i povijesne znamenitosti 1962. godine postaju zaštićeni spomenik kulture. Sredinom prošlog stoljeća Splitske toplice, tadašnje kupališno lječilište pri Domu narodnog zdravlja u Splitu, postaju samostalna ustanova, koja razvija i ostale oblike fizikalne medicine.
Zgrade koje čine kompleks Splitskih toplica renovirane su u periodu od 1986. do 1990. godine kada je povećana njihova funkcionalnost, ali se zbog nedostatka financijskih sredstava za uređenje prizemnog dijela prestalo s korištenjem sumpornih voda. Od 1. siječnja 1993. godine Splitske toplice dekretom Ministra zdravstva Republike Hrvatske prestaju biti samostalna ustanova i postaju Odjel za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Kliničkog bolničkog centra Split, navode u bolnici.
