Povišene vrijednosti kolesterola mogu dugo ostati neotkrivene jer u većini slučajeva ne izazivaju simptome. Osoba se može osjećati potpuno zdravo dok se istodobno u krvnim žilama postupno događaju promjene koje povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga ljekarnici naglašavaju važnost redovitih kontrola, posebno kod osoba s povećanim rizikom.
Što se događa u arterijama?
LDL se često naziva "lošim" kolesterolom, a njegova je uloga prijenos kolesterola kroz krvotok. Iako je kolesterol potreban organizmu, problem nastaje kada je broj LDL čestica u krvi previsok. Dio tih čestica može prodrijeti u stijenke arterija i ondje se zadržati.
S vremenom dolazi do nakupljanja masnih naslaga i stvaranja plaka, što je povezano s aterosklerozom. Arterije se postupno sužavaju, zbog čega je protok krvi otežan.
Opasnost, međutim, nije samo u suženju krvnih žila. Ako plak pukne, organizam na to reagira kao na ozljedu te se na tom mjestu može brzo formirati krvni ugrušak. Zaustavi li ugrušak dotok krvi u srce, posljedica može biti srčani udar, dok blokada protoka prema mozgu može izazvati moždani udar. Kada su zahvaćene arterije koje opskrbljuju noge, može se razviti periferna arterijska bolest.
Krvna pretraga otkriva problem
Povišeni kolesterol u pravilu se ne može prepoznati prema tome kako se osoba osjeća. Nije ga moguće vidjeti ni osjetiti, a mnogi za problem doznaju tek nakon rutinske krvne pretrage.
Promjene na krvnim žilama pritom se mogu razvijati postupno, bez jasnih znakova upozorenja. Dugotrajno nekontrolirane povišene vrijednosti kolesterola povećavaju rizik od ozbiljnih bolesti srca i krvnih žila.
Zbog toga je preporučljivo povremeno kontrolirati kolesterol krvnom pretragom, a prema potrebi s liječnikom procijeniti i ukupni rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.