Oko 25 posto odrasle europske populacije ima metabolički sindrom, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Hrvatskoj je u 2011. godini zabilježena učestalost viša od 30 posto u općoj populaciji, uz posebno visoku stopu na otocima. Baš zato su s Instituta za antropologiju u Zagrebu 2015. godine pokrenuli projekt “Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima – CRIBS“.

U projektu je sudjelovalo 500 trudnica s područja Dalmacije kako bi se otkrilo utječe li majčino zdravstveno stanje i stil života tijekom trudnoće na pojavu ovog sindroma kod djeteta. Porazgovarali smo s dr.sc. Jelenom Šarac s Instituta za antropologiju koja nam je pobliže objasnila o kakvom projektu se radi.

– “Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima – CRIBS“ je projekt Instituta za antropologiju iz Zagreba, voditelja doc. dr. sc. Saše Missonija. Projekt je financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost i Instituta za antropologiju, započeo je 2015. godine, a završen je krajem prošle godine. Kohortne studije rođenih su specifične jer zahtjevaju uključivanje parova majka – dijete u projekt, praćenje trudnica tijekom trudnoće i praćenje rasta i razvoja njihove djece nakon rođenja. U CRIBS projekt uključeno je 500 parova majka – dijete, a suradničke ustanove na projektu bile su: Klinički bolnički centar Split, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Dječja bolnica Srebrnjak i Klinička bolnica Dubrava. U projekt su također uključeni inozemni stručnjaci iz Sjedinjenih američkih država i Velike Britanije. Cilj ovog pilot-projekta bio je utvrditi koji su okolišni i biološki čimbenici rizika za razvoj metaboličkog sindroma u Dalmaciji (populacijama otoka Brača i Hvara) i susjednog kopnenog područja (grada Splita i okolice) te koja je njihova učestalost u navedenim populacijama. Trudnice su bile uključivane u studiju u prvom tromjesečju trudnoće, sustavno su praćene kroz cijelu trudnoću te se rast i razvoj njihovog djeteta pratio do druge godine života. Trudnicama su također u sklopu projekta besplatno napravljene dodatne biokemijske pretrage i alergološka testiranja za njih i za bebu.

Do kakvih ste saznanja došli istraživanjem?

Kao prvo, važno je naglasiti da su majke i bebe uključene u projekt CRIBS uglavnom zdrave. Prosječna dob majke pri porodu u našoj studiji je 29 godina, što je u skladu sa svjetskim trendovima i nemamo mnogo pretilih sudionica (5 posto). Ipak, naši preliminarni rezultati pokazuju da su one sudionice koje su u projekt ušle s prekomjernom tjelesnom težinom također u trudnoći dobile više kilograma od preporučenog, imale su povišeni šećer i masnoće u krvi i češće su rađale veću djecu. Takvih je sudionica bilo više na otocima nego na kopnu. Što se prehrane tiče, iako su majke uglavnom svjesne prednosti mediteranske prehrane za zdravu trudnoću, naši prehrambeni upitnici pokazuju da se mali broj njih stvarno hrani sukladno njoj. Dakle, u daljnjim bi koracima bilo važno poraditi na osvještavanju zajednice o važnosti zdrave trudnoće za kasnije zdravlje djeteta, posebice o važnosti uspostavljanja optimalne tjelesne težine prije trudnoće i zdrave prehrane.

Što je to metabolički sindrom i tko mu je najskloniji? Koliko je čest na području Dalmacije?

– Kompleksne bolesti (metabolički sindrom, dijabetes tipa 2, pretilost) danas su vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, s velikim utjecajem na zdravlje stanovništva i visokim troškovima liječenja. Metabolički sindrom (MetS) jedan je od najčešćih metaboličkih poremećaja, a obilježava ga prisutnost debljine u području trbuha (abdominalna debljina) u kombinaciji s najmanje dva od sljedećih simptoma: povišeni šećer u krvi, povišeni trigliceridi i LDL kolesterol, sniženi HDL kolesterol, visoki krvni tlak. Oko 25 posto odrasle europske populacije ima metabolički sindrom, a njegova učestalost varira ovisno o dobi, geografskoj lokaciji i obilježjima populacije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Hrvatskoj je u 2011. godini zabilježena učestalost metaboličkoga sindroma viša od 30 posto u općoj populaciji Hrvatske, uz posebno visoku stopu na hrvatskim otocima, čak do 58 posto na otoku Mljetu. Posljednjih godina sve je učestalija i pojava pretilosti i MetS-a kod djece i adolescenata. U razvijenim zemljama, MetS je utvrđen kod 24-51 posto mladih s prekomjernom tjelesnom masom, dok je prevalencija tih bolesti u porastu i u vrlo male djece. S obzirom da su znanstvena istraživanja utvrdila povezanost majčinoga zdravstvenog statusa, prehrane i stila života sa zdravljem djeteta te su potvrdila da uvjeti rasta i razvoja ploda za vrijeme trudnoće imaju značajan utjecaj na djetetov kasniji rast i razvoj, nadamo se da će rezultati projekta CRIBS pomoći da se unaprijedi zdravlje majki u Dalmaciji, posebice na našim otocima.

Stanovnici otoka su nešto skloniji metaboličkom sindromu. Zašto je to tako? Postoji li nekakav način prevencije?

– Institut za antropologiju bavi se znanstvenim istraživanjima populacija istočnojadranskih otoka već gotovo pedeset godina, a u posljednjih desetak godina se kroz više međunarodnih projekata proučavala biološka (genetička) i okolišna podloga za razvoj metaboličkog sindroma. Otočne populacije posebno su pogodne za proučavanje genetičke podloge kompleksnih bolesti zbog specifičnih demografskih karakteristika, posebice dugotrajne izolacije kroz povijest. U takvim populacijama koje su kroz prošlost bile relativno zatvorene određene genske varijante su učestalije i lakše ih je uočiti i analizirati. To je možda ujedno i jedan od razloga za višu učestalost metaboličkog sindroma na našim otocima. Još jedan važan razlog je odstupanje od mediteranskih obrazaca prehrane i promjena životnog stila, čemu svjedočimo i na svjetskoj razini. Ljudi se sve manje kreću i jedu sve nezdraviju hranu. Zanimljiva je činjenica da se stanovnici sjeverne Europe hrane mediteranskom prehranom, dok je učestalost pretilosti najčešća u južnom, mediteranskom dijelu Europe. Protiv toga se prvenstveno treba boriti ranom edukacijom djece i mladih u školama, lokalnim zajednicama te putem medija.

Kako će poslužiti podaci koje ste dobili ovim istraživanjem?

Dugoročni cilj ove pilot-studije je stvaranje temelja budućeg usmjerenijeg, populacijski prilagođenog modela rane intervencije za poboljšanje zdravlja majki prije i tijekom trudnoće, kao i zdravlja njihove djece, što bi predstavljalo značajan doprinos javnom zdravstvu u Republici Hrvatskoj. Prvi korak ka ostvarivanju tog cilja je detaljno utvrđivanje što većeg broja čimbenika rizika za razvoj MetS-a i pretilosti u našoj populaciji. Nadamo se da će saznanja i iskustva stečena na temelju provedenog CRIBS istraživanja doprinijeti stvaranju učinkovitijih programa promocije zdravlja trudnica, majki i djece, uzimajući u obzir utvrđene lokalne, sociokulturne i okolišne specifičnosti.

Hoće li se istraživanje nastaviti?

– Iako je projekt službeno završio, mi još uvijek pratimo rast i razvoj djece rođene u vrijeme projekta do njihove navršene druge godine života. U planu je i daljnje praćenje djece, poželjno bi bilo do adolescencije. S obzirom da je projekt CRIBS pilot-studija, planiran je i nastavak projekta, posebice vezano uz istraživanje biološke (genetičke, epigenetičke, toksikološke) podloge razvoja metaboličkog sindroma i pretilosti, kao i uz provođenje iste vrste istraživanja na većem, nacionalno reprezentativnijem uzorku.