Ministarstvo hrvatskih branitelja izradilo je nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu, koji je poslan na javno savjetovanje.
Predloženim izmjenama omogućit će se pokretanje ostavinskog postupka nakon osobe nestale u Domovinskom ratu i prije proglašenja nestale osobe umrlom, piše Večernji list.
Pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu jedno je od najaktualnijih humanitarnih pitanja u Hrvatskoj koja traga za 1727 nestalih i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa.
Do 1. kolovoza 2019. godine, kada je Zakon o osobama nestalima u Domovinskom ratu stupio na snagu, u Hrvatskoj nije bilo jedinstvenoga zakona koji uređuje prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih nestalih članova te postupak njihova traženja, ističu u Ministarstvu.
Zakon je ujedinio uređenje svih aktivnosti u procesu traženja nestalih osoba, od prijava nestanka, prikupljanja i istraživanja saznanja o prikrivenim grobnicama, ekshumacija i identifikacija, suradnje s međunarodnim organizacijama, drugim državama i udrugama obitelji, do nadležnih tijela za njegovu provedbu.
Uveo je i mogućnost pokretanja postupka traženja po službenoj dužnosti u slučajevima kada nema živućih članova obitelji. Unatoč tome, i danas, gotovo 30 godina od završetka Domovinskog rata, dio obitelji nije ostvario pravo da sazna sudbinu svojih nestalih članova obitelji.
– Iako, sukladno Zakonu o izvanparničnom postupku postoji mogućnost proglašenja nestale osobom umrlom, dio članova obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu zbog psiholoških prepreka, odnosno emotivnih razloga, to ne može učiniti, uslijed čega u tim slučajevima nije moguće provesti ni ostavinski postupak te ostaje neriješeno pitanje imovine osoba nestalih u Domovinskom ratu. Iz razumijevanja i uvažavanja patnje članova obitelji koji niz godina nisu saznali sudbinu svojih članova obitelji nestalih u Domovinskom ratu, a također u cilju zaštite i brige o imovini nestalih osoba, potrebno je omogućiti raspolaganje nasljedstvom, odnosno imovinom osobe nestale u Domovinskom ratu – obrazlažu razloge izmjena zakona.
Na zahtjev člana obitelj osobe nestale u Domovinskom ratu ili člana obitelji smrtno stradale osobe za koju nije poznato mjesto ukopa, Ministarstvo će rješenjem utvrditi status za potrebe pokretanja ostavinskog postupka pred nadležnim sudom. Ostavinski postupak nakon osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa pokreće se po službenoj dužnosti kada sud zaprimi rješenje.
Za pokretanje ostavinskog postupka nakon osobe nestale ili smrtno stradale u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa, nije potrebno provesti postupak proglašenja nestale osobe umrlom, navodi se u prijedlogu izmjena zakona.
Na pokretanje i provođenje ostavinskog postupka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje nasljeđivanje. Provođenje ostavinskog postupaka nakon osobe nestale u Domovinskom ratu ne utječe, napominju, na njezin status, pa se upis smrti u državne matice i druge registre provodi nakon proglašenja nestale osobe umrlom ili nakon ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka.
