Saborska zastupnica Dalija Orešković u utorak navečer objavila je izrazito oštru reakciju na najnoviji razvoj događaja oko sanacije ilegalno odloženog otpada u Gospiću.
Povod je činjenica da se među ponuditeljima za uklanjanje dijela otpada iz kompleksa bivšeg PPK Velebit našao i CE-ZA-R, najveća sastavnica C.I.O.S. grupe povezane s Petrom Pripuzom.
– Pripuz vlada Hrvatskom – izgubili smo suverenitet od smeća – naslovila je Orešković svoju objavu.
"Pripuz ne može biti i problem i rješenje"
Orešković smatra da slučaj više nije samo pitanje gospodarenja otpadom, nego funkcioniranja države.
– Kad je riječ o otpadu, država očito zna tko treba zarađivati, ali ne zna tko treba odgovarati. Danas se tvrtka iz poslovnog sustava Petra Pripuza pojavljuje među ponuditeljima za sanaciju ilegalno odloženog otpada u Gospiću – napisala je.
Potom je iznijela jednu od najoštrijih tvrdnji u objavi.
– Ne može isti poslovni sustav imati interes i u gospodarenju otpadom i u sanaciji posljedica sustava koji je takav problem proizveo. Pripuz ne može biti i problem i rješenje. To nije normalno upravljanje otpadom. To je privatizacija javne štete: privatni profit, a javni trošak i rizik – tvrdi Orešković.
Važno je pritom naglasiti da se CE-ZA-R tek natječe za posao i da odluka o odabiru izvođača nije donesena.
Ponuda CE-ZA-R-ove grupe gotovo 8,8 milijuna eura
Za uklanjanje oko 4.500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima pristigle su dvije ponude.
Procijenjena vrijednost posla iznosi 4,72 milijuna eura bez PDV-a. Tabak Grupa ponudila je 3,6 milijuna eura bez PDV-a, dok je zajednica ponuditelja koju predvodi CE-ZA-R, a u kojoj su još C.I.A.K., Saubermacher-TS, Kemis-Termoclean i Kemokop, ponudila 8,775 milijuna eura bez PDV-a, odnosno gotovo 10,97 milijuna s PDV-om.
CE-ZA-R i Saubermacher-TS ponudili su se i za uklanjanje približno 650 tona otpada iz velikih vreća. Za posao procijenjen na 400.000 eura njihova ponuda iznosi 578.500 eura bez PDV-a, dok je Tabak Grupa ponudila 357.500 eura. Fond tek treba pregledati dokumentaciju i odlučiti o ponuditeljima.
Država je novi postupak pokrenula nakon što na prethodni natječaj nije pristigla nijedna ponuda. Procijenjena vrijednost prve faze u međuvremenu je, nakon dodatnih analiza otpada, povećana s 2,1 na 4,72 milijuna eura bez PDV-a.
CE-ZA-R se spominjao u dokumentaciji, ali nije među optuženima
Posebno osjetljiv dio priče odnosi se na činjenicu da se ime CE-ZA-R-a već ranije pojavljivalo u kontekstu istrage ilegalnog otpada.
Prema javno objavljenim podacima iz istražne dokumentacije, CE-ZA-R je krajem 2023. sklopio ugovor s tvrtkom Tipos Resurs povezanom s Josipom i Monikom Šincek. Istražitelji sumnjaju da je dio otpada koji je završio u okolišu prolazio kroz taj poslovni lanac.
Međutim, potrebno je naglasiti da CE-ZA-R, C.I.O.S. grupa i njihove odgovorne osobe zasad nisu obuhvaćeni optužbama u tom dijelu kaznenog postupka. Iz CE-ZA-R-a su ranije, nakon političkih prozivki, poručili da zbog kaznenog postupka ne žele ulaziti u njegove detalje te naglasili da posluju u okviru izdanih dozvola i propisa.
Orešković podsjetila na Crno brdo: "Sanacija nije selidba problema"
Orešković je aktualni slučaj povezala i s dugogodišnjom pričom oko Crnog brda u Biljanima Donjim, gdje je odloženo oko 140.000 tona troske nastale nakon prerade materijala s područja bivše šibenske Tvornice elektroda i ferolegura.
– Više od 15 godina država je tolerirala problem s otpadnom troskom u Biljanima Donjim, zbog čega je Hrvatska završila i pred Sudom EU-a. A onda se kao rješenje pojavilo uklanjanje otpada i njegov odvoz u Sisak. Ali otpad ne prestaje biti problem zato što ste ga ukrcali na kamion. Ne prestaje biti opasan zato što ste mu promijenili adresu. Sanacija nije premještanje problema iz jednog grada u drugi – poručuje zastupnica.
Sud Europske unije u ožujku 2025. presudio je protiv Hrvatske zbog neizvršavanja ranije presude povezane s Biljanima Donjim. Hrvatskoj je naloženo plaćanje paušalne kazne od milijun eura, kao i 6.500 eura za svaki dan zakašnjenja do izvršenja obveza.
U izvješću pučke pravobraniteljice također je navedeno da je za Crno brdo odabrana ponuda koja predviđa uklanjanje troske i oporabu materijala na lokaciji oporabitelja u Sisku.
"Hrvatska nije ničiji deponij"
Orešković smatra da slučaj Gospića otvara pitanje mnogo šire od same sanacije jedne lokacije.
– Ako država raspisuje natječaj za „sanaciju“, mora unaprijed znati gdje će otpad završiti, kako će biti zbrinut i tko će to neovisno kontrolirati. Građani imaju pravo znati zašto se poslovi vrijedni milijune eura iznova koncentriraju oko istih poslovnih sustava – poručila je.
U objavi je iznijela i podatak prema kojem je od 2019. do 2026. u Hrvatsku uvezeno oko tri i pol milijuna tona otpada, zaključujući da to nije samo statističko, nego pitanje budućnosti zemlje.
– Hrvatska nije ničiji deponij. Suverenitet nije zastava na zgradi Vlade. Suverenitet je sposobnost države da odluči što ulazi na njezin teritorij, gdje će završiti i kako će zaštititi svoje građane – napisala je.
Službeni hrvatski Plan gospodarenja otpadom potvrđuje snažan rast uvoza pojedinih kategorija otpada tijekom prethodnih godina, uključujući gorivo iz otpada, tretirano drvo i određene vrste muljeva, no ukupnu brojku od 3,5 milijuna tona za razdoblje 2019.–2026., koju navodi Orešković, u dostupnim službenim izvorima koje smo provjerili nismo mogli neovisno potvrditi.
"Hrvatskoj treba sanacija vlasti HDZ-a"
Na kraju objave Orešković je odgovornost izravno prebacila na Vladu i HDZ.
– Dosta je privatizacije profita i socijalizacije štete. Dosta je da se pod nazivom „sanacija“ građanima prodaje obična selidba problema – navodi.
Poručuje da Vlada mora javnosti objasniti gdje će otpad završiti, tko će nadzirati njegovo zbrinjavanje te zbog čega se određeni poslovni sustavi pojavljuju u poslovima vrijednim milijune eura.
– Jer ako bez Pripuza Hrvatska navodno ne zna riješiti problem smeća, onda problem više nije samo u smeću. Problem je u državi koja je dopustila da upravljanje otpadom postane pitanje privatnog profita. Zato Hrvatskoj ne treba samo sanacija otpada. Treba joj sanacija sustava koji je omogućio da privatni interes postane jači od javnog interesa. Treba joj sanacija vlasti HDZ-a – zaključila je Dalija Orešković.