Veliki zagrebački prosvjed zbog ilegalno odloženog opasnog otpada u Lici nije ostao samo hrvatska vijest. O desecima tisuća ljudi koji su u subotu, 5. rujna, izašli na ulice glavnog grada izvijestile su najveće svjetske novinske agencije i niz vodećih europskih medija, a priča o otpadu u Gospiću preko Reutersa, Associated Pressa i AFP-a stigla je do publike na nekoliko kontinenata.
Reuters je prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ opisao kao jedan od najvećih održanih u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina. Svjetska agencija izvijestila je da su se deseci tisuća ljudi okupili zbog nezadovoljstva činjenicom da sanacija više od 30.000 tona otpada još nije počela.
Prema Reutersu, na području Gospića pronađeno je između 34.000 i 37.000 tona otpada, od čega je velik dio tijekom 2023. i 2024. u Hrvatsku stigao iz Italije. Ekološki aktivisti, navodi agencija, tvrde da među odloženim materijalom ima medicinskog i drugog industrijskog otpada te upozoravaju na onečišćenje tla, zraka i vode.
Reuters je iz Zagreba prenio i neke od poruka koje su obilježile prosvjed. Među transparentima izdvojili su poruke da „pluća Hrvatske više ne mogu disati“, da treba zaustaviti uništavanje Hrvatske te da priroda ne oprašta.
U njihovom izvještaju našla se i Gospićanka Verica Jurnjak, koja je u Zagreb stigla kako bi sudjelovala na prosvjedu i poručila da je lokacija odavno trebala biti očišćena. Reuters je međunarodnoj publici izdvojio i dolazak Rade Šerbedžije, predstavivši ga kao hrvatskog glumca poznatog po ulogama u hollywoodskim filmovima.
Reutersova priča ubrzo se proširila daleko izvan Europe. Objavili su je, među ostalima, singapurski Channel NewsAsia i talijanski Internazionale, dok je francuska Boursorama objavila francusku verziju Reutersova izvještaja. Time je tema iz Gospića praktički istog dana dobila međunarodnu publiku.
Associated Press: PFAS, teški metali i krški put prema Jadranu
Američki Associated Press otišao je korak dalje u objašnjavanju pozadine afere.
AP piše o desecima tisuća ljudi koji su izašli na ulice ogorčeni jer mjesecima nije uklonjena velika količina ilegalno odloženog opasnog otpada. Agencija slučaj stavlja i u širi politički kontekst te navodi da je afera dodatno pojačala kritike na račun premijera Andreja Plenkovića i njegove Vlade.
Američka agencija podsjetila je da su hrvatska policija i Europol u veljači 2025. uhitili 13 osoba osumnjičenih za ilegalni uvoz i odlaganje opasnog otpada. Europol je tada procijenio da je kriminalnom aktivnošću ostvareno najmanje četiri milijuna eura nezakonite dobiti.
AP navodi da se među otpadom nalaze ostaci elektroničke opreme, plastika, građevinski materijal i medicinski otpad.
Posebnu pažnju posvetili su rezultatima stručnih analiza objavljenih u sklopu USKOK-ove istrage. Prema AP-u, u tlu su utvrđene povišene koncentracije pojedinih metala, dok su PFAS spojevi, poznati i kao „vječne kemikalije“, pronađeni u podzemnim vodama.
Istodobno su prenijeli i stajalište hrvatskih vlasti prema kojem dosadašnja ispitivanja nisu pokazala ugroženost vode za piće te informaciju da je odabrana tvrtka za dio poslova uklanjanja otpada.
Za hrvatsku obalu posebno je zanimljiv dio izvještaja u kojem AP govori o krškim karakteristikama Like. Stručnjaci na koje se agencija poziva upozoravaju da bi porozno tlo, podzemne vode i rijeke u slučaju širenja onečišćenja mogli omogućiti njegov transport prema Jadranskom moru. AP pritom navodi da stručnjaci zasad štetu smatraju lokaliziranom, ali upozoravaju upravo na specifičnost krškog područja.
Jedan od prosvjednika, Ivan Rittinger, za AP je cijeli slučaj sažeo porukom da se ne radi o tragediji koja se jednostavno dogodila, već o kaznenom djelu iz kojeg je netko financijski profitirao.
AP-ov izvještaj prenijeli su brojni američki mediji, među njima i Los Angeles Times.
Njemački mediji naglasili njemačku vezu
Poseban interes za priču pokazali su njemački mediji, s obzirom na to da se Njemačka pojavljuje među državama iz kojih je dio otpada, prema dosadašnjim istragama, završio u Hrvatskoj.
Deutsche Welle izvijestio je da su desetci tisuća ljudi u Zagrebu prosvjedovali protiv neaktivnosti vlasti zbog ilegalno uskladištenog toksičnog otpada.
DW je izdvojio zahtjev prosvjednika da Vlada u roku od 20 dana predstavi plan rješavanja problema te zahtjeve za sanaciju ilegalnih odlagališta i privremenu zabranu uvoza otpada.
Njemački javni servis prenio je i poruke s transparenata o „ekocidu“ te podsjetio na Europolovu istragu, 13 uhićenih osoba, najmanje 35.000 tona problematičnog otpada i procijenjenu višemilijunsku nezakonitu zaradu.
O prosvjedu je izvijestio i Der Spiegel.
Njemački magazin u prvi je plan stavio upravo činjenicu da dio opasnog otpada potječe i iz Njemačke. Spiegel je pisao o desecima tisuća ljudi na zagrebačkim ulicama i o ilegalnom uvozu otpada iz više europskih država.
Njemački mediji tako su aferu u Lici svojoj publici predstavili ne samo kao hrvatski ekološki i politički problem nego i kao priču koja ima jasnu prekograničnu dimenziju.
Austrija: raste ogorčenje zbog ilegalnog odlagališta
Vrlo snažno o prosvjedu izvijestili su i austrijski mediji.
Javni servis ORF objavio je tekst pod naslovom o „ilegalnom uvozu otpada“ i desecima tisuća ljudi koji prosvjeduju u Hrvatskoj.
ORF navodi da u Hrvatskoj raste ogorčenje zbog ilegalnog odlagališta kod Gospića te da su ljudi iz svih dijelova zemlje doputovali u Zagreb. Kao ključne zahtjeve prosvjednika izdvojili su sanaciju ilegalnih odlagališta, privremenu zabranu uvoza otpada i novi sustav gospodarenja otpadom.
Austrijski Der Standard također piše o desecima tisuća prosvjednika, a Hrvatsku u uvodu opisuje kao turistički raj u kojem raste ogorčenje zbog ilegalnog odlagališta.
Poput njemačkih medija, i austrijski list naglašava povezanost otpada s Italijom, Slovenijom i Njemačkom te Europolovu istragu.
NOS: Prosvjed je postao priča o povjerenju u državu
Jedan od najzanimljivijih pogleda na cijeli događaj dao je nizozemski javni servis NOS.
NOS je zagrebački skup također svrstao među najveće hrvatske prosvjede posljednjih godina. Opisali su dolazak velikog broja građana autobusima iz različitih krajeva zemlje te prenijeli zahtjeve organizatora, uključujući plan sanacije u roku od 20 dana, uklanjanje opasnog otpada u roku od tri mjeseca, privremenu zabranu uvoza otpada i utvrđivanje političke odgovornosti.
Nizozemci su, međutim, otišli dalje od same ekologije.
Dopisnik NOS-a za jugoistočnu Europu Thijs Kettenis prosvjed je smjestio u širi kontekst nezadovoljstva korupcijom i funkcioniranjem hrvatskih institucija.
Prema njegovoj analizi, pitanje otpada uspjelo je povezati politički vrlo različite skupine i aktivirati i dio građana koji inače nisu snažno politički angažirani.
Kettenis procjenjuje da jedan prosvjed vjerojatno neće politički srušiti Plenkovića, ali da stvara dodatni pritisak na vlast da ozbiljnije odgovori na pitanje funkcioniranja institucija.
Upravo je NOS tako ponudio jedno od najširih stranih čitanja zagrebačkog skupa: ne samo kao prosvjeda protiv otpada, nego i kao izraza nepovjerenja dijela građana prema načinu na koji država rješava velike afere.
Talijani pišu o 50.000 ljudi
U Italiji je prosvjed također dobio znatan prostor. Talijanska nacionalna novinska agencija ANSA objavila je konkretniju procjenu broja sudionika od većine drugih međunarodnih izvora.
Prema ANSA-i, na zagrebačke ulice izašlo je oko 50.000 ljudi.
Agencija piše da su građani prosvjedovali zbog desetaka tisuća tona ilegalno odloženog otpada u Gospiću i od Vlade zatražili hitnu sanaciju.
Oko 50.000 sudionika naveo je i Il Fatto Quotidiano, koji je u naslovu istaknuo 37.000 tona industrijskog otpada te činjenicu da dio otpada potječe iz Italije.
Al Jazeera: jedan od najvećih prosvjeda u Hrvatskoj posljednjih godina
Priču je prenijela i Al Jazeera, koristeći izvještaje AFP-a i Associated Pressa.
I ona prosvjed opisuje kao jedan od najvećih koje je Hrvatska vidjela posljednjih godina, a u središte teksta stavlja frustraciju građana zbog višemjesečnog čekanja na uklanjanje više od 30.000 tona opasnog, medicinskog i industrijskog otpada.
Međunarodni kanal naglašava da je otpad odložen u Lici, području poznatom po šumama, rijekama i očuvanoj prirodi, te prenosi upozorenja vezana uz podzemne vode i mogući utjecaj onečišćenja.
Od Europe do Azije
Koliki je međunarodni doseg priče možda najbolje pokazuje put Reutersova izvještaja.
Osim brojnih europskih portala, objavio ga je singapurski Channel NewsAsia, čime je priča o Gospiću završila i pred velikom azijskom publikom. Francuska Boursorama objavila je njegovu verziju na francuskom jeziku, dok ga je talijanski Internazionale učinio dostupnim svojoj publici.
Više njih prosvjed je opisalo kao jedan od najvećih u Hrvatskoj posljednjih godina. Priča koja je počela kao borba stanovnika Gospića za uklanjanje otpada u subotu je, barem na jedan dan, postala hrvatska vijest koju je pratio svijet.