Prema pisanju portala YourTango, neka istraživanja temelje se na spoznaji da se određeni geni povezani s kognitivnim sposobnostima nalaze na X kromosomu. Budući da žene imaju dva X kromosoma (XX), a muškarci jedan X i jedan Y kromosom (XY), veća je vjerojatnost da će dijete takve gene naslijediti od majke.
Istraživanje Sveučilišta u Pekingu pokazalo je da bi geni na X kromosomu mogli imati važnu ulogu u razvoju inteligencije. Istodobno su istraživači utvrdili da geni na očevu Y kromosomu imaju veći utjecaj na određene tjelesne karakteristike, piše N1.
Važno je, međutim, naglasiti da su ključni eksperimenti provedeni na miševima. Iako su znanstvenici pronašli određene sličnosti i kod ljudi, stručnjaci upozoravaju da se inteligencija ne može objasniti samo jednim kromosomom ili utjecajem jednog roditelja. Riječ je o vrlo složenoj osobini u čijem nastanku sudjeluje velik broj različitih gena.
Eksperimenti na miševima pokazali su još jedan zanimljiv obrazac. Životinje koje su imale više majčinih gena razvile su veći mozak i manje tijelo, dok su miševi s više očevih gena imali veće tijelo, ali manji mozak. Iako ovi rezultati pružaju zanimljiv uvid u način na koji genetika funkcionira, ne mogu se izravno primijeniti na ljude.
Ljubav i podrška jednako su važne
Na razvoj djetetovih sposobnosti ne utječe samo nasljeđe. Istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu utvrdili su da važnu ulogu ima i kvaliteta ranog odnosa između majke i djeteta.
Tijekom sedmogodišnjeg istraživanja pratili su obitelji i utvrdili da su djeca koja su od majki dobivala više emocionalne podrške i čije su razvojne potrebe bile bolje prepoznate u prosjeku imala oko 10 posto veći hipokampus. Riječ je o dijelu mozga važnom za pamćenje, učenje i upravljanje stresom.
Ovi rezultati upućuju na to da toplina, osjećaj sigurnosti i poticajno obiteljsko okruženje znatno pridonose razvoju dječjeg mozga, prenosi N1info.si.
Inteligencija je rezultat više čimbenika
Suvremena znanost sve se više slaže da inteligenciju ne određuju samo geni. Na nju utječu i kvaliteta odgoja, obrazovanje, prehrana, zdravstveno stanje, životna iskustva i poticajno okruženje.
Iako neka istraživanja upućuju na to da majčini geni mogu imati nešto veću ulogu u pojedinim aspektima razvoja mozga, stručnjaci ističu da su djetetove sposobnosti rezultat složenog međudjelovanja nasljednih čimbenika i okruženja. Upravo zato ljubav, podrška i poticajno obiteljsko okruženje ostaju među najvažnijim čimbenicima zdravog razvoja djeteta.