U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine umrlo 50.007 osoba, odnosno 1.073 manje nego godinu ranije. Prvi podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) otkrivaju i od kojih se bolesti u Hrvatskoj najčešće umire, ali i značajne razlike između mlađeg i starijeg stanovništva.
Vodeći uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava. Od njih su prošle godine umrle 19.852 osobe, što čini 39,7 posto svih zabilježenih smrti.
Na drugom mjestu nalaze se novotvorine, odnosno tumori, od kojih je umrlo 13.398 osoba ili 26,8 posto ukupnog broja umrlih.
Slijede bolesti endokrinog sustava s 3.214 smrtnih slučajeva, ozljede i trovanja s 2.644 te bolesti dišnog sustava s 2.596 umrlih. Duševni poremećaji i bolesti probavnog sustava dijele šesto mjesto s po 2.137 smrtnih slučajeva.
Ovo su pojedinačno najčešći uzroci smrti
Kada se promatraju pojedinačne dijagnoze, najviše ljudi u Hrvatskoj prošle je godine umrlo od hipertenzivne bolesti – njih 5.405.
Slijedi ishemična bolest srca s 5.227 umrlih, cerebrovaskularne bolesti s 3.541, dijabetes s 3.116 te zloćudne novotvorine dušnika, dušnice i pluća, od kojih je umrlo 2.960 osoba.
Deset vodećih uzroka zajedno čini 56,2 posto svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj.
Tijekom 2025. godine umrlo je 24.940 muškaraca i 25.067 žena. Kod oba spola vodeći uzrok smrti bile su bolesti cirkulacijskog sustava, ali postoje razlike kada se promatraju pojedinačne dijagnoze.
Kod muškaraca je najčešći pojedinačni uzrok smrti ishemična bolest srca, dok je kod žena na prvom mjestu hipertenzivna bolest.
Mlađe od 65 godina najčešće ubijaju tumori, a ne bolesti srca
Velika razlika u uzrocima smrti vidljiva je kada se stanovništvo podijeli prema dobi.
Od ukupnog broja umrlih, njih 42.952, odnosno 85,9 posto, imalo je 65 ili više godina.
U skupini do 64 godine udio umrlih muškaraca iznosio je 19,8 posto, što je znatno više od 8,5 posto umrlih žena. Kod osoba starijih od 65 godina situacija je obrnuta. U toj je dobnoj skupini bilo 91,5 posto umrlih žena i 80,2 posto umrlih muškaraca.
Kod osoba mlađih od 65 godina vodeći uzrok smrti nisu bolesti cirkulacijskog sustava, nego novotvorine. Tumori čine 37,2 posto svih smrti u toj dobnoj skupini, dok su bolesti cirkulacijskog sustava na drugom mjestu s udjelom od 24,2 posto.
Nasilne smrti čine 12,4 posto smrti među osobama do 64 godine i nalaze se na trećem mjestu.
Kod stanovništva starog 65 i više godina poredak je drugačiji. Bolesti cirkulacijskog sustava odgovorne su za 42,2 posto smrti, a novotvorine za 25,1 posto. Nasilne smrti u ovoj dobnoj skupini čine 4,1 posto ukupnog broja.
Više od tisuću ljudi umrlo nakon pada
Tijekom 2025. godine zabilježene su ukupno 2.644 nasilne smrti, odnosno 68,2 na 100.000 stanovnika.
U nesretnim slučajevima poginule su 1.992 osobe. Najviše ih je, čak 1.160, umrlo zbog posljedica pada, dok je u prometnim nesrećama život izgubilo 313 osoba.
Slijede ugušenja s 99 smrtnih slučajeva, otrovanja s 91 te utapanja sa 65 umrlih.
Od posljedica samoubojstva umrle su 494 osobe, dok su 33 osobe umrle od posljedica ubojstva.
Udio nasilnih smrti veći je među muškarcima. One čine 6,45 posto ukupne smrtnosti muškaraca, odnosno 84,9 smrti na 100.000 muškaraca. Kod žena je riječ o 4,13 posto, odnosno 52,3 smrti na 100.000 žena.
U statistikama uzroka smrti i dalje se zasebno prati COVID-19. Od posljedica bolesti tijekom 2025. godine umrlo je 168 osoba, što predstavlja 0,34 posto svih umrlih.
Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je tek 0,36 posto. HZJZ to pripisuje dobroj suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo, bolnicama i zavodima za sudsku medicinu.
Obdukcija je tijekom 2025. provedena kod 4,9 posto svih umrlih, gotovo jednako kao godinu ranije.