Prije dvadeset i osam godina, 15. studenog 1991. godine, Jugoslavenska ratna mornarica napala je grad Split.

Diverzanti HRM su u večernjim satima 14.11.1991. godine izvršili napad na neprijateljski brod “Mukos”. Kao odmazdu za taj napad, sa brodova JRM počela je topnička paljba prema Milni i Stomorskoj. Istovremeno se pucalo i po Splitu iz neprijateljske luke Lora.

Ujutro, 15. studenog 1991. godine u svitanje dana, JRM je s brodova smještenih u Bračkom kanalu napala grad Split. Tog su jutra snage JRM-a cijevi topova okrenuli prema Dioklecijanovom gradu, gradu tisućuljetne povijesti, želeći prije definitivnog odlaska nanijeti što više štete gradu i njegovim građanima.

Da apsurd bude veći, neprijateljske granate ispaljivane su na Dioklecijanov grad s velikog patrolnog broda JRM, koji je nosio ime “Split”.

Razorne granate u prvim satima borbe uzele su živote dvojice pomoraca, koji su poginuli na trajektu “Vladimir Nazor”. Topničke bitnice Hrvatske ratne mornarice uzvratile su paljbu i tada na otvorenoj sceni pred očima velikog broja Splićana, Bračana i Šoltana odvijao se spektakl u vidu prve prave pomorske bitke.

Kako je bitka odmicala postao je to praznik za oči i uši, trenutak ushićenja, radost za svakog pravog domoljuba. Do tada prepuni samopouzdanja i arogancije, zapovjednici brodova okreću krmu i daju se u bijeg zajedno s VPBR-31 “Split,” ponosom tadašnje jugomornarice.

Nastojali su Bračkim, Neretljanskim i Korčulanskim kanalom izvući se nekažnjeno prema otoku Visu. No, da bi pravda bila zadovoljena, a pobjeda još blistavija pobrinuli su se topnici Pelješca, i Korčule i bjeguncima pripremili nezaboravan doček. Tako je samo razarač “Split”, bježeći Korčulanskim kanalom bio pogođen od projektila topnika s Privale (otok Korčula) i tako oštećen se vukao prema otoku Visu. Od ostalih brodova koji su se tog dana i noći zatekli u Neretljanskom i Korčulanskom kanalu ukupno je 6 pogođeno a jedan je ostavljen nasukan u uvali Torac na otoku Hvaru.

Poraz, a osobito onaj prvi uvijek je i te kako bolan, zato neprijatelj kao ranjena zvijer angažirenjem i svog ratnog zrakoplovstva, pokušava uzvratiti udarac. Od četiri zrakoplova, koji se pojavljuju u prvom naletu, brački protuzrakoplovci obaraju dva zrakoplova koji padaju u more.

Razbijanjem neprijateljskih pomorskih snaga i njihovim izbacivanjem iz međuotočkog područja, HRM je izvršila svoju operativno-strategijsku zadaću, odnosno oslobodila najveći dio našeg mora, obale i otoka, te u mnogome preokrenula tijek rata. Od tada, a nadamo se više nikada, naša primorska mjesta, a poglavito otoke neće više mučiti pomorske blokade, a brodovi će slobodno ploviti hrvatskim Jadranom. Zbog svega iznesenog, Split i cijela Dalmacija imaju razloga s ponosom se sjećati tih dana.

Ali vrhunac svojih, ne samo sjećanja, već i dubokih ljudskih osjećaja moramo pokloniti onima, koji su svoje živote ugradili u sve naše pobjede. Do kraja rata na dalmatinskim i ostalim bojišnicama živote je ostavilo 66 pripadnika HRM.

Program svečanosti 15. studenog 2019.:

9.00 – Polaganje vijenaca i paljenje svijeće za sve poginule pripadnike HRM-a i sve poginule i nestale branitelje u Domovinskom ratu – (Groblje Lovrinac)

10.00 – Isplovljenje broda HRM sa sidrišta vojarne ‘Admiral flote Sveto LeticaBarba’

11.30 – Sveta misa za sve poginule i preminule hrvatske branitelje u crkvi Sv.Ante na Poljudu



3 KOMENTARI

  1. !5. studenog 1991. prilikom povlaćenja Jugomornarice sa otoka Visa , minilovac JRM nasukao se u uvali Torac na otoku Hvaru, nakon čega je od posade napušten i ostavljen u istoimenoj uvali. Tadašnji Krizni štab Općine Hvar na prijedlog i u suradnji sa Mješovitim odredom mornaričkog pješaštva “Zvir” sa otoka Hvara, zamolbom upućenoj admiralu Sveti Letici zatražio je od Zapovedništva HRM u Splitu (Lora) ustupanje minolovca Općini Hvar, kojoj zamolbi je u kratkom roku udovoljeno. Sva oprema sa minolovca bila je iskorištena za potrebe MOMP “Zvir”, dok je sam brod nešto kasnije putem javnog natječaja prodan jednom privatnom poduzetniku iz Jelse. Nakon rekonstrukcije i adaptacije služio je kao putnički brod za potrebe turističkih izleta. Izvor: Mladen Plančić, tadašnji tajnik Kriznog štaba Općine Hvar.

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime