Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSEBENJACI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSEBENJACI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Novo istraživanje: Rukopis bi mogao otkriti propadaju li vam umne sposobnosti

Novo istraživanje povezuje rukopis s ranim znakovima neurodegenerativnih bolesti
D.D. / Foto: Ilustracija24. svibnja 2026. 09:49
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp E-mail adresa

Jedan od mogućih znakova kognitivnog propadanja mogao bi se skrivati u načinu na koji pišemo, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports.

Znanstvenici ističu da jednostavni i pouzdani testovi za rano otkrivanje kognitivnog pada mogu značajno pomoći u liječenju i pružanju podrške pacijentima. Novo istraživanje sugerira da bi upravo rukopisni zadaci mogli postati osnova budućih dijagnostičkih testova.

Pisanje rukom danas se koristi manje nego prije, ali je posebno korisno za procjenu kognitivnih sposobnosti jer istovremeno uključuje motoričke vještine i mentalnu obradu informacija.

Rukopis tako predstavlja svojevrsni "trening” za mozak.

Veza rukopisa i kognitivnog zdravlja

Ranija istraživanja već su pokazala da se sposobnost pisanja pogoršava kod bolesti poput Alzheimerove, što dodatno potvrđuje vezu između rukopisa i kognitivnog zdravlja, piše N1.

U ovom istraživanju tim znanstvenika sa Sveučilišta Évora u Portugalu želio je detaljnije analizirati razlike u rukopisu kod osoba s dijagnosticiranim kognitivnim poteškoćama.

"Pisanje nije samo motorička aktivnost, već prozor u mozak”, rekla je kineziologinja Ana Rita Matias sa Sveučilišta Évora.

"Otkrili smo da starije osobe s kognitivnim oštećenjima pokazuju specifične obrasce u vremenu i organizaciji pokreta pri pisanju. Zadaci koji zahtijevaju više kognitivnog angažmana pokazali su da se kognitivni pad odražava na efikasnost i koordinaciju pokreta tijekom pisanja.”

Kako je izgledao test?

U istraživanju je sudjelovalo 58 starijih osoba iz domova za njegu, u dobi između 62 i 99 godina. Od toga je 38 osoba imalo dijagnosticirane kognitivne poteškoće, dok je 20 sudionika bilo kognitivno zdravo, piše Science Alert.

Sudionici su pomoću digitalne olovke i tableta morali izvršiti niz zadataka, uključujući crtanje linija i točkica, prepisivanje rečenica i zapisivanje rečenica prema diktatu.

Najveće razlike između dvije skupine pokazale su se upravo u zadatku diktata, koji zahtijeva istovremeno slušanje, pamćenje, pretvaranje zvuka u tekst i fizičko pisanje.

Osobe s kognitivnim poteškoćama sporije su povlačile poteze olovkom, koristile više poteza i pravile manje pokrete kako bi dovršile zadatak, piše N1.

Rezultati podupiru teoriju da kognitivni pad smanjuje sposobnost mozga da se prilagodi zahtjevnijim zadacima, zbog čega sustavi zaduženi za motoričku izvedbu postaju preopterećeni.

Ograničenja testiranja

Istraživači ipak naglašavaju da će za kvalitetnu procjenu kognitivnih sposobnosti vjerojatno biti potrebna kombinacija više različitih testova rukopisa.

"Vrijeme izvođenja i organizacija poteza usko su povezani s načinom na koji mozak planira i izvršava radnje, što ovisi o radnoj memoriji i izvršnim funkcijama”, kaže Matias.

"Kako ti kognitivni sustavi slabe, pisanje postaje sporije, fragmentiranije i manje koordinirano. S druge strane, neke druge karakteristike mogu ostati relativno očuvane, posebno u ranim fazama kognitivnog pada, pa su manje pouzdani pokazatelji.”

Znanstvenici smatraju da bi rukopisni testovi u budućnosti mogli omogućiti jednostavnije procjene kognitivnog zdravlja bez skupih pregleda i bolničkih posjeta, što bi bilo posebno korisno u domovima za starije osobe.

Nove metode otkrivanja neurodegenerativnih bolesti

Ipak, istraživanje ima i određena ograničenja. Obuhvatilo je relativno mali broj ljudi i nije pratilo promjene rukopisa kroz dulje vremensko razdoblje. Također, nisu uzeti u obzir lijekovi koje su sudionici koristili, a koji mogu utjecati na sposobnost pisanja.

Autori vjeruju da bi veće i detaljnije studije mogle pomoći u razvoju alata koji bi omogućili otkrivanje kognitivnog pada i prije pojave očitih simptoma poput gubitka pamćenja.

Znanstvenici danas istražuju različite metode ranog otkrivanja neurodegenerativnih bolesti – od biomarkera u krvi do analize glasa – a rukopis bi mogao postati još jedan važan alat u tom procesu.

"Dugoročni cilj je razviti alat koji je jednostavan za korištenje, brz i pristupačan, kako bi se mogao koristiti u svakodnevnoj zdravstvenoj praksi bez potrebe za skupom i specijaliziranom opremom”, zaključila je Matias.

Moja reakcija na članak je...
Ljubav
0
Haha
0
Nice
0
What?
1
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Žestoka reakcija umirovljenika: "Zašto bi nekome mirovina rasla 200 eura, a većini ni euro?"
3
min
Žestoka reakcija umirovljenika: "Zašto bi nekome mirovina rasla 200 eura, a većini ni euro?"
PODSTRANA SPREMNA ZA SEZONU Očišćeno podmorje u Svetom Martinu, turisti iz Švedske oduševljeni destinacijom
19
min
PODSTRANA SPREMNA ZA SEZONU Očišćeno podmorje u Svetom Martinu, turisti iz Švedske oduševljeni destinacijom
Serija krađa u jednom danu: Nestali novac iz kuće i kafića, ukraden i bicikl
36
min
Serija krađa u jednom danu: Nestali novac iz kuće i kafića, ukraden i bicikl
Preminuo Ivo Bego, jedna od velikih Hajdukovih legendi
52
min
Preminuo Ivo Bego, jedna od velikih Hajdukovih legendi
Zaustavljen s 1,60 promila: Vrijeđao policiju, završio na sudu
1
sat
Zaustavljen s 1,60 promila: Vrijeđao policiju, završio na sudu
NAJČITANIJE VIJESTI
  • Ovo je mjesto nesreće kod tunela sv. Ilija, prizori su strašni
    Ovo je mjesto nesreće kod tunela sv. Ilija, prizori su strašni
    23. svibnja 2026. 15:46
  • Od boba i manistre do sladoleda i tripica: Fešta o’ boba ponovno oduševila tisuće posjetitelja
    Od boba i manistre do sladoleda i tripica: Fešta o’ boba ponovno oduševila tisuće posjetitelja
    23. svibnja 2026. 20:19
  • Grčki mediji raspisali se o velikom otkriću na Pelješcu: Oduševilo ih otkriće u staro preko 2.300 godina u ilirskom svetištu
    Grčki mediji raspisali se o velikom otkriću na Pelješcu: Oduševilo ih otkriće u staro preko 2.300 godina u ilirskom svetištu
    23. svibnja 2026. 13:30
  • Nevjerojatan prizor na frekventnom splitskom križanju. Pogledajte što radnik radi
    Nevjerojatan prizor na frekventnom splitskom križanju. Pogledajte što radnik radi
    23. svibnja 2026. 21:18
  • TKO JE KRIV? Vozačica ili tri dječaka? Dobro pogledajte video
    TKO JE KRIV? Vozačica ili tri dječaka? Dobro pogledajte video
    23. svibnja 2026. 20:34
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Upišite što tražite i kliknite na tipku Enter za početak pretrage. Kliknite tipku Esc za prekid.