Od 1. studenog došlo je do novog načina obračuna korištenja javne usluge prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada. U potpunosti se napušta dosadašnji koncept naplate koji je bio vezan uz kvadraturu objekta, a sada se naglasak stavlja na količinu proizvedenog otpada. Zadnjih dana javilo nam se dosta građana, osobito poslovnih subjekata, koji tvrde da su im računi drastično porasli. Primjerice, jedna čitateljica iz Stobreča koja posjeduje kiosk od 8 kvadrata tvrdi da je do sada plaćala 15 kuna, a novi račun iznosi 409 kuna. Čitateljica se žali da joj fiksni dio računa sada iznosi čak 360 kuna i da po tome ispada da su trafike najveći zagađivači.

O novom načinu korištenja javne usluge porazgovarali smo s Miroslavom Delićem, direktorom splitske Čistoće.

Na koji način je došlo do promjene obračuna?

– Kad govorimo o novom načinu obračuna cijena, moramo najprije reći da to nije nikakva izmišljotina Čistoće nego je to regulirano odredbama Zakona o gospodarenju otpadom odnosno uredbama koje je donijela Vlada, a na temelju toga i odlukama koje je donio Grad Split, o načinu prikupljanja komunalnog i biorazgradivog otpada i reciklabilnih materijala. Dakle, jednostavno su se promijenili kriteriji. Sad bismo to možda mogli podijeliti na dva segmenta: prvi koji se tiče kućanstava, odnosno naših građana, i drugi koji se tiče poslovnih subjekata. Kriteriji kod građana su se promijenili na način da više nema obračuna cijena po kvadratima stana odnosno po volumenu koji se u međuvremenu pojavio nakon kvadrature stana, nego su kriteriji za obračun broj članova kućanstva i broj odvoza s određenog područja; to se množi s jediničnom cijenom od 0,022 kn i Uredba je regulirala da je to varijabilni dio cijene.

Međutim, uredba je regulirala da mora postojati i fiksni dio cijene, što je na računima vidljivo. To je tzv minimalna cijena usluge i to je dio cijene koju je Vlada propisala kako bi svi sustavi prikupljanja komunalnog otpada u RH mogli biti održivi, odnosno taj fiksni dio cijene služi za održavanje sustava prikupljanja i odvoza komunalnog otpada. Dakle, računi se sastoje od dva dijela: fiksni koji je isti za sve, i varijabilni koji ovisi o navedenim parametrima. U praksi to znači da su se nekima koji su plaćali niže cijene npr 11 kn za cijeli mjesec, njihovi računi su se podigli, dok drugi koji su plaćali iznose od 70 kn i više, ovisno o tim velikim kvadratima kuće ili stana, sada im se prepolovilo i imaju cijene od 31 ili 33 kn, gdje žive jedna ili dvije osobe maksimalno. Po nama, a i po Vladi koja je uredbu donosila, ovo je jedan pravedniji sustav, jer otpad ne proizvodi kvadratura nego ljudi koji tu obitavaju.

Možemo li se osvrnuti na broj odvoza?

– Kada govorimo o konkretnim iznosima, npr za područje grada Splita uključujući i fiksni dio odnosno minimalnu cijenu usluge, i varijabilni dio, računi se kreću od 31,39 kn za kućanstvo s jednim članom do kućanstva s četiri člana gdje je račun 37,41 kn s PDV-om ili 33 kn bez PDV-a. Nastojali smo da ti računi i dalje budu stvarno prihvatljivi svima i mogu reći da smo dvostruko pa i trostruko jeftiniji od ostalih gradova u Hrvatskoj, gdje se prosječne cijene kreću od 80 do 150 kn po novom načinu obračuna.

Kako ste to postigli?

– Pa postigli smo u biti racionalizacijom. Mi imamo 300 zaposlenih, a pokrivamo 300.000 stanovnika, dakle 1 zaposlenik na 1.000 stanovnika, dok npr Zagreb koji pokriva negdje oko 850.000 stanovnika ima 1.700 zaposlenih. Mi sa cijelog ovog područja prikupljamo otpad s 25 kamiona smećara, dok druge tvrtke imaju po 100 kamiona koji obavljaju te poslove, dakle tu je stvar jednostavno u racionalizaciji u samom funkcioniranju firme i mislim da bi se i drugi u Hrvatskoj mogli prilagoditi na taj način i spustiti cijene. Dakle prosječna cijena po starom obračunu je bila 31,50 kn, dok je po novome to negdje 34,50 kn. Govorimo o mjesečnoj cijeni i mislim da je apsolutno prihvatljiva za cjelomjesečno prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada na ovom prostoru.

Kad su poslovni subjekti u pitanju, također je došlo do novog načina obračuna pa ni tu više nema osnovice koja je kretala od kvadrata i volumena prostora, nego se sada također postoji fiksni dio računa koji je jedinstven za sve i iznosi 30 kn mjesečno i drugi dio koji ovisi o parametrima kao što su broj zaposlenih i broj odvoza na tom području. Taj drugi dio je stupanj onečišćenja s koeficijentom od 1 do 10.

Reći ću da brojne ili bolje rečeno glasne pritužbe da je nešto poskupilo za 2, 3 ili 4 puta, mogu demantirati računicom koju svaki poslovni subjekt može razumjeti, a to je da je za mjesec listopad, po starom načinu obračuna za svih 5.500 poslovnih subjekata na našem području ukupni fakturirani iznos bio 840.000 kn. A za studeni smo fakturirali ukupno 790.000 kn tim istim subjektima, dakle 4% manje. Dakle, unutar ukupnog iznosa je došlo do prelijevanja iz jedne kategorije u drugu.

U čemu se najviše sastoji to prelijevanje?

– Oni objekti koji imaju viši tzv stupanj onečišćenja, recimo ugostiteljski i slični objekti, a imali su malu kvadraturu, njima je poskupjelo, jer je prije bio drugačiji kriterij obračuna, dok obratno, oni koji su imali veliku kvadraturu, a stupanj onečišćenja im je niži, npr zdravstvene ustanove, uredske prostorije, muzejski prostori – njima je pojeftinilo za više od 3000%. Konkretno, računi su im pali s nekakvih 3.000 kn na 60 ili 70 kn. Dakle nekima je poskupjelo, nekima pojeftinilo, ali u konačnici fakture pokazuju promjenu.

Da budem iskren, ja bih volio da sve ove različite udruge obrtnika, gospodarstvenika, trgovine, ugostiteljstva, građevine, prometa itd – neka sjednu, neka oni pokušaju uskladiti te koeficijente onečišćenja o kojima najviše ovisi cijena, samo da ukupni prihod bude ono što je naš stvarni trošak, a to je tih 830.000 kn.

Što je sa zgradama koje dijele kontejnere?

– Tu je udio u spremniku koji ovisi o broju članova kućanstva i broju odvoza. U onim našim izjavama koje smo dostavljali, jedan od važnijih parametara je bio da svi dostave podatke o broju članova kućanstva i koliki je njihov broj odvoza. Svi koji su ispunili te podatke, računi su im došli na temelju tih izjava. Nastat će možda problem kod nekih koji te izjave nisu popunili i vratili, a nisu stvarni podaci usklađeni s onim iz izjave, recimo u izjavi je pisalo 3 člana kućanstva, a njih ima manje. Ako to nisu prijavili, tada će morati doći to korigirati, da bi im sljedeći račun došao sukladno broju članova kućanstva. Nastojali smo da bude što ravnopravnije i što poštenije taj teret raspoređen na sve građane, a da cijene ne poskupe.

U svim razgovorima, bilo sa privatnim ili poslovnim korisnicima, najčešće čujemo da oni uopće nemaju smeća ili ga imaju vrlo malo. Međutim, činjenica je da svake godine na Karepovcu završi 120 000 tona ili 120 000 000 kg otpada, pa se sad postavlja pitanje čiji je to otpad?

Što se tiče dijeljenja kanti i uklanjanja kontejnera s ulica, koliko sad već taj proces traje i kakva su prva iskustva?

– Već mjesecima radimo na tom projektu. Naša ideja je da napravimo jedan novi sustav, dakle mijenja se sve. Imali smo sustav prikupljanja komunalnog otpada s javnoprometnih površina s kojih želimo ukloniti sve spremnike i da to bude sustav od vrata do vrata. To u praksi znači više stvari. Ovisno o kojem se dijelu grada radi, odnosno o kakvim stambenim objektima, krenuli smo s kućanstvima, tj privatnim kućama u podjelu kanti za komunalni otpad i nabavili smo 600 000 vrećica za papir i plastiku, tako da bismo na kućnom pragu prikupljali komunalni otpad, papir i plastiku u određenim terminima, a za iduću godinu smo stavili u plan nabavku kompostera, tako da svi zainteresirani, pogotovo kuće koje imaju tu mogućnost, dobiju svoj komposter gdje mogu bio otpad kompostirati. Jer prikupljanje bio otpada u ovom trenutku je praktički Sizifov posao kad nemate kompostanu; dakle, opet bi to završavalo na samom odlagalištu. Za sljedeću godinu smo stavili u plan 20 000 kompostera koje bismo dijelili svima koji su u svoje izjave stavili da su zainteresirani za kompostiranje.

Što se tiče zajedničkih stambenih objekata, mi smo prema Gradu uputili zahtjev da donese odluku da su sve stambene zgrade dužne u svoj prostor uzeti spremnike za komunalni otpad, te za papir i plastiku, a da po potrebi mogu preuzeti i zajedničke kompostere koje mogu držati na nekoj lokaciji u blizini zgrade, npr na travnjaku, i prikupljati bio otpad. Svaka zgrada izgrađena nakon 1970. g. ima predviđen prostor za smještaj spremnika. Znamo da su ti prostori sad prenamijenjeni u puno toga drugoga, međutim oni će se morati osposobiti, ili će sve te zgrade morati napraviti nekakav boks ispred samog ulaza gdje bi držali te spremnike. Na taj način želimo postići dvije stvari: maknuti spremnike s javnih površina i svi ti spremnici bi tako bili pod nadzorom, praktički pod ključem pa će svatko točno znati koliko ima svog komunalnog i drugog otpada, a ne da ne znaju je li netko drugi donio svoj otpad i ubacio ga. Sve ovo je možda lako reći, ali za provedbu treba vremena. Dakle radi se o desecima tisuća kanti, spremnika i svih drugih stvari koje će se trebati postaviti, ali mi mislimo da je prikupljanje od vrata do vrata jedini mogući i ispravan sustav.

Kakva su iskustva micanja kontejnera s ulica? Navodno je bilo dosta otpora?

– Za sve treba vremena, ponavljam. Imali smo problema s podjelom prvih kanti, a moram reći da smo sad već podijelili skoro 6 000 takvih kanti. To je cijela Podstrana, cijeli Stobreč, dio Sirobuje, dio Brda, Neslanovca, Kmana, Meja, Bačvica, dakle to su sve prostori gdje smo uspjeli za sada podijeliti kante. Naravno da je u početku bilo problema – ljudi su dobivali kante za deponiranje svog otpada, međutim događalo se da su umjesto u te kante, smeće nosili na mjesto gdje su nekad bili kontejneri kojih više tamo nema. Drugi problem je bio što smo na tim lokacijama postavili „zelene otoke“ kako bi građanima omogućili razdvajanje otpada što bliže kućnom pragu, i neki su to iskoristili da napune te kontejnere za papir, staklo, tetrapake – komunalnim otpadom. Dakle, puno je problema, očito će trebati puno uhodavanja u svemu tome. Ali ovo je jedan proces. Tko misli da se ovaj sustav može u nekom kratkom roku od mjesec-dva dana implementirati, taj se grdno vara. Svim drugim državama koje su dosegle neki nivo trebalo je najmanje desetljeće ili više da se uhodaju. Mislim da ipak živimo u 21. stoljeću i da možemo puno brže, al da će trebati neko vrijeme da se ljudi educiraju i promijene navike kada je u pitanju gospodarenje otpadom.

I sam svjedočim situaciji na istoku grada gdje mjesni odbor ima godišnji proračun stotinjak tisuća kuna, a nameće im se da sami izrade zelene otoke, što je preopterećujuće za njih…

– To je nešto što je van naše nadležnosti. U našoj nadležnosti je nabavka svih spremnika i evo, imamo ih na stotine, na tisuće za papir, plastiku, tetrapak, staklo i komunalni otpad i jedva čekamo nove lokacije da ih postavimo. To je problem koji mora regulirati Grad s gradskim kotarevima. Mogu reći da se u zadnje vrijeme nakon onih apela od prije par mjeseci stvar promijenila i da smo tada imali 40-ak kompletnih zelenih otoka, a sada ih imamo skoro 120 na području grada Splita, praktički u dva mjeseca.

Što je s reciklažnim dvorištima? Trenutno ih nema ni blizu koliko bi ih trebalo biti.

– Reciklažna dvorišta su nažalost u nadležnosti Grada, dakle mi kao tvrtka ne određujemo ni lokacije, niti možemo sudjelovati u izgradnji. Grad Split bi po zakonu trebao imati 7 reciklažnih dvorišta i to je pored zelenih otoka nešto što bi nama olakšalo posao.

Kako i sami vidite, ljudi na ulicama ostavljaju najrazličitiji otpad, od glomaznog do ostalog otpada koji je namijenjen da se doveze uz reciklažno dvorište.

Koliko imam informaciju, do sada su tri reciklažna dvorišta na području grada projektirana i čekaju se odobrenja i dozvole za njihovu izgradnju, tako da će to sve olakšati uspostavu cijelog ovog sustava.

Karepovac – kritična faza je završena?

– Kako su svi građani mogli vidjeti na snimkama od prije 20-ak dana, Karepovac više ne izgleda kako je izgledao nekad, neprepoznatljiv je. Ovih godinu dana nije bilo lako, ali kad vidimo kako Karepovac već sada izgleda, to je nešto sasvim drugo. Već je dobio nekakav oblik koji će se u budućnosti zadržati, a ono što predstoji sljedećih mjeseci, pa i godina, to su nekakvi građevinski radovi koji se moraju obaviti. Kazeta bi trebala biti već možda na proljeće spremna za prihvat budućeg komunalnog otpada na sasvim drugačiji način, i onda bi ovaj drugi dio odlagališta koji je sad već oblikovan trebao krenuti u drugu i treću fazu, a to je prekrivanje folijama, humusom, zemljom, ozelenjivanje itd u narednim mjesecima i godinama. Tako da je najkritičnija faza i za građane i za nas prošla. Izdržali smo svi zajedno i to je sad sasvim nešto drugo.

Iako nije u Vašoj nadležnosti, tiče se sviju nas: u Lećevici nisu niti započeli radovi, a na novoj plohi se neće moći beskonačno odlagati, pa se ljudi s pravom brinu hoće li se sve stići na vrijeme. Navodno će sada doći do potpisivanja ugovora za Lećevicu?

– Mi bismo bili sretni da je Lećevica već odavno u pogonu, svi bi problemi koje smo imali na Karepovcu zbog premještanja otpada bili izbjegnuti da je Lećevica postojala. Sada kad smo sve to doveli u nekakve normalne gabarite, i normalno funkcioniranje, nadamo se da će Lećevica što prije zaživjeti. Kao što znate Lećevica je u nadležnosti županije i mi na to ne možemo utjecati, ali se nadamo da ćemo moći definitivno „zatvoriti“ Karepovac i napraviti neku oazu koja će biti na ponos grada Splita, a ne više ruglo kakvo je bio 50 godina.

Bit će to svojevrsni šok po pitanju odvoza smeća na jednu skroz novu lokaciju? Priprema li se Čistoća već sada za to?

– Što se toga tiče, mi smo apsolutno spremni. Mislim da su i sve druge komunalne tvrtke na području županije spremne. Što se tiče našeg rada, on će biti daleko jednostavniji. Mi ćemo ubuduće i dalje prikupljati i odvoziti komunalni otpad, samo nećemo više imati obavezu deponiranja i zbrinjavanja kao što imamo sad na Karepovcu, nego će otpad dolaziti u pretovarnu stanicu gdje će ga preuzimati vozila u nadležnosti regionalnog centra i oni će dalje odvoziti otpad u regionalni centar. Mislim da će i nama i ostalim komunalnim poduzećima posao biti jednostavniji, odnosno manje zahtjevan nego do sada.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime