Sjednete u kafić, naručite kavu, a vrećice sa šećerom nema. Sjednete u restoran, naručite burger, a vrećice s kečapom nema. Dođete u hotel, uđete pod tuš, a male bočice gela za tuširanje nema. Od kolovoza 2026. Europska unija zabranjuje jednokratna pakiranja, piše Net.hr.
I tako će nova europska pravila mijenjati omiljeni ritual većine građana. Većina ih vjerojatno ni ne zna da bi već od kolovoza u povijest mogla krenuti odlaziti jednokratna pakiranja šećera, majoneza, kečapa, meda i svega drugoga što možete naći u kafićima i restoranima.
Za nova pravila ne znaju još ni ugostitelji. "Ne znam kako ćemo se tome prilagoditi, što izvesti. Vratit ćemo kocku i to je to. Ovo nam je inače prvi glas, nismo dobili obavijest. Tako je bilo i za slamke kad se mijenjalo, isto nikakve obavijesti nije bilo", kaže za Direkt Slaven Juko, voditelj kafića kod Jaruna.
Pravila stupaju na snagu u kolovozu, ali u primjeni će biti tek od 2030., objašnjavaju iz Ministarstva zaštite okoliša, što znači da će ugostitelji imati vremena za pripremu. Kao i gosti. "Postoji ona šećerijera, to je nekad bilo u Jugoslaviji, pa nikome nije falilo. Svi su imali šećer", rekla nam je Ivana, dok se Ivan "želio zahvaliti pametnim ocima iz Europe što su se smilovali i što nam vraćaju old school šećer". Klaudija pak misli da je "previše plastike i svega trenutno... Mislim, bit će malo nepraktično, ali za višu svrhu. Čovjek se na sve prilagodi, tako da neće nam ni ovo biti teško".
Stiže zabrana
Da, zabrana stiže jer posljednji podaci govore da prosječni stanovnik Europske unije godišnje proizvede gotovo 180 kilograma ambalažnog otpada. Od toga čak 40 posto otpada na papir i kartone, godišnje čak 32 milijuna tona, a slijedi plastična ambalaža koja čini petinu ukupnog otpada, gotovo 16 milijuna tona. Kako tumači Biljana Borzan, naša europarlamentarka koja se bavi potrošačkim temama, dio Europe sve to već odavno radi. "Naglašavam da se ne radi o nekoj novoj praksi koja se sada izmišlja, nego o nečemu što se pokazalo kao vrlo dobra praksa u zemljama Zapadne i Sjeverne Europe i sada se to želi proširiti na Južnu i Istočnu Europu, kako bismo svi zajedno doprinijeli manjoj količini otpada", kaže Borzan.
Među stvarima koje Europa zabranjuje ističu se, dakle, jednokratne vrećice za umake poput kečapa, majoneze ili soje, za začine ili šećer, zatim neće više biti jednokratne plastične ambalaže za hranu i piće, kao ni mini pakiranja šampona ili gelova za tuširanje u hotelima.
'Bit će problema'
Na stolovima u kafićima i restoranima stajat će tako zajednički dozatori. Najveći problem mogao bi biti s dostavom hrane, kaže poznati zagrebački ugostitelj Marin Medak. "Mi ne radimo dostavu, ali većina objekata koji rade dostavu će imati velike probleme s tim, i vjerujem da će biti jako teško provedivo u djelo da se to izvede i da se ispoštuje ta odredba", dodaje Medak.
Odredbe se ipak neće odnositi na coffee to go, ili druge proizvode namijenjene neposrednoj konzumaciji. A za većinu pravila većina restorana trebala bi i danas biti spremna. "Plastike apsolutno ima previše, treba je maksimalno srezati, treba je minimalizirati u svim mogućim procesima i mi radimo na tome. Jednokratnu plastiku smo eliminirali prije više od 10 godina, i ako je koristimo na festivalima, koristimo one od šećerne trske, što znači da je u potpunosti kompostabilna i miješa se s ostalim biootpadom", kaže Medak.
Da, možda vam doručak u hotelu više nikada neće biti isti. Bez mini pekmeze, maslaca i meda. Možda ćete u kavu ubacivati, kao vaše bake, kocke. Ali sjetite se da je sve to za viši cilj - da planet koji smo otpadom već prekrcali počnemo bar malo manje njime gušiti.
