„Šta će selo reć“ je knjiga o nestalom svijetu dalmatinskog sela – njegovim ljudima, jeziku, običajima i vjerovanjima – ispričana kroz priče iz stare Žrnovnice.
Iako je duboko prožeta nostalgijom, uz toplinu, humor i privrženost zavičaju, pripovjedačica baba Tonka bez dlake na jeziku progovara i o patrijarhalnim odnosima, kontroli ženskoga ponašanja, oskudnim životnim uvjetima i vječno prisutnom strahu od osude.
Ko u nedilju nokte striže, milost Božju ne dostiže
Uz brojne stare priče i zgode, knjiga sadrži i preko četiristo poslovica i izreka. Sam autor Marin Mihanović pojasnio nam je zašto ih je uključio u knjigu.
„Poslovice i izreke izvrsno opisuju način kako se nekad živjelo i razmišljalo.
Evo, uzmite za primjer: Ko u nedilju nokte striže, milost Božju ne dostiže.
Danas to zvuči gotovo nevjerojatno, ali iz jedne takve rečenice može se rekonstruirati cijeli odnos prema radu, nedjelji, vjeri i životu.
Ili: Mužu i prajcu moraš dat da u njima nađeš.
To je naizgled jedan priprosti humor, ali iza njega stoji cijeli pogled na život. O takvim izrekama dalo bi se danima raspravljati.“
Iako ponekad zvuče surovo, autor nam otkriva da ih je sačuvao u izvornom obliku jer predstavljaju ogledalo nekog drugog vremena i načina razmišljanja koje se ne bi moglo vjerno prenijeti bez autentičnog izričaja.
Uz njih ide i tumačenje 93-godišnjeg Tome Sinovčića - Kalaša, koji je te poslovice slušao u izvornom kontekstu pa ih tako i obrazlaže.
„Htio sam postići živi govor, točno onakav kakav je nekad bio. Bez uljepšavanja. Kad pročitate takve izreke i rečenice, odmah čujete ljude. Vidite ih kako pričaju, prepiru se, podsmjehuju, šale se. Dijalekt i ondašnji govor nisu samo ukras knjige. Oni su dio identiteta tog vremena“, kazuje nam Mihanović.
Najvažniji sloj knjige – priče koje ljude istovremeno rasplaču i nasmiju
Neke od priča puno su tužnije nego što se na prvi pogled čini. Za autora je to možda i najvažniji sloj knjige.
„Čitatelji brzo prođu kroz priče i na prvo čitanje u njima prvenstveno vide humor. Ali tek onda, kad zastanu i malo zagrebu ispod površine, osjete svu težinu i surovost ondašnjeg života. Zbog toga mi ljudi često govore da ih ista priča i rasplače i nasmije. A to je upravo ono što sam htio postići.“
Knjiga je nakon nekoliko krcatih predstavljanja za samo tri mjeseca stigla i do drugog izdanja. Potom je na prvom predstavljanju izvan Splita, autor napunio i višku knjižnicu. Zanimalo nas je u čemu je tajna tako velikog interesa.
„Starije generacije u pričama pronalaze detalje iz svog djetinjstva, dok mlađe generacije prepoznaju zgode o kojima su im pričali roditelji, bake i djedovi.“
Na Visu se dogodila i jedna vrlo zanimljiva stvar: ljudi su prepoznavali iste poslovice, ista vjerovanja i iste obrasce ponašanja, samo kroz nešto drugačiji govor. To je možda najbolji dokaz koliko se s knjigom poistovjećuju i ljudi izvan Žrnovnice.
Kaj bu selo reklo
Knjiga „Šta će selo reć“, ubrzo nakon prvih promocija, preselila se i na društvene mreže. Posebno je popularna autorska Facebook stranica na kojoj najviše komentara i reakcija ostvaruju upravo ulomci iz knjige i stare fotografije.
Jedna čitateljica iz Zagorja na Facebooku je knjizi posvetila cijelu jednu objavu o tome kaj bu selo reklo.
Na MFK-u knjiga je, uz sajamski popust, dostupna na štandu Splitskog kantuna, a izvan Festivala moguće ju je kupiti u svim splitskim knjižarama, u zadarskoj poslovnici Znanja te u pojedinim zagrebačkim knjižarama. Za ostatak Hrvatske naručuje se putem weba.
MFK, Splitski kantun, subota, 17 sati, druženje s autorom
Završnu riječ dali smo autoru.
„Pozivam sve čitatelje zainteresirane za stare dalmatinske priče, zgode i poslovice da nam se pridruže na Mediteranskom festivalu knjige. Osim što ćete moći nabaviti svoj potpisani primjerak s posvetom, bit će to prilika da i kroz vaša iskustva, barem nakratko, još jednom oživimo naš stari dalmatinski svijet.
Vidimo se na Splitskom kantunu u subotu, 26. rujna, od 17 do 18 sati.“
https://www.dalmacijadanas.hr/muzu-i-prajcu-moras-dat-da-u-njima-nades-marin-mihanovic-ozivio-zaboravljeni-dalmatinski-svijet-iste-price-ljude-i-rasplacu-i-nasmiju/