Javna rasprava o budućnosti Promine, solarnim elektranama, prostornom planiranju i starom slučaju otpada dobila je novi nastavak. Nakon što su Općina Promina i načelnik Tihomir Budanko prije nekoliko dana oštro reagirali na objave Facebook stranice "Hrvatski krški pašnjaci", Dalmaciji Danas javio se Ivan Tešija, predsjednik Udruge Hrvatski krški pašnjaci. Tešija je stočar iz Lećevice, a u javnosti je već godinama aktivan oko pitanja položaja poljoprivrednika, stočarstva i korištenja krških područja.
Budanko i Općina Promina ranije su odbacili niz tvrdnji koje su se pojavljivale na društvenim mrežama. Tvrdili su da se protiv općinskog vodstva vodi kampanja u kojoj se stvarni podaci izvlače iz konteksta te su odbacili optužbe povezane s pogodovanjem investitorima, prominskim zemljištem, rudnicima i problematikom otpada. Najavili su i zaštitu pravnim putem. Tešija sada na dio tog priopćenja odgovara i poručuje da bi raspravu trebalo vratiti na pitanja za koja smatra da su važna za stanovnike Promine.
"Nije tema tko administrira Facebook stranicu"
Tešija se ponajprije osvrnuo na dio Budankova priopćenja koji se odnosi na Facebook stranicu "Hrvatski krški pašnjaci", njezine administratore i izvore informacija. Smatra da pitanje tko upravlja određenom stranicom ne bi trebalo biti u središtu rasprave. "Nije uopće tema što ja imam sa stranicom Hrvatskih krških pašnjaka i imam li. Tema je otpad u Promini, korištenje prostora i projekt solara", poručuje, među ostalim, Tešija u očitovanju dostavljenom Dalmaciji Danas. Tešija također tvrdi da su Budankove izjave kojima ga povezuje sa suradnjom s dvojicom muškaraca, koje je načelnik spominjao u svom obraćanju, "čista konstrukcija i kleveta".
Kako nam kaže Tešija, nikada nije radio za bilo koga niti za bilo čiji interes, već isključivo, kako tvrdi, za boljitak poljoprivrednika i revitalizaciju krških područja. Smatra i da Budanko kroz svoje obraćanje, u kojem naglašava da "Promina treba saznati istinu", aludira na postojanje svojevrsne urote između njega i dvojice spomenutih muškaraca, što Tešija odlučno odbacuje.
Tešija se osvrnuo i na Budankove izjave o utvrđivanju izvora informacija i identiteta administratora stranice.
Prema njegovim riječima, takve izjave doživljava kao pokušaj zastrašivanja. "Njegove izjave da će istražiti tko mi daje informacije i tko je administrator smatram zastrašivanjem kojeg se ne bojim", poručuje Tešija za Dalmaciju Danas. Kaže da želi da se javna rasprava vodi prvenstveno o zaštiti prostora, prostornom planiranju, okolišu i načinu na koji će se Promina razvijati u desetljećima koja dolaze.
Solari ostaju glavna točka prijepora
Jedna od središnjih tema Budankova ranijeg priopćenja odnosila se upravo na solarne elektrane.
Iz Općine su naglasili da Budanko ne donosi Prostorni plan Šibensko-kninske županije, nego postupak vodi Županija, a konačnu odluku donosi Županijska skupština. Naveli su i da mišljenja Općine o mogućim područjima za obnovljive izvore energije sama po sebi ne predstavljaju građevinsku dozvolu niti pravo građenja. Općina je odbacila i tvrdnju da postoji jedinstveni solarni projekt površine 1.100 hektara. Prema njihovu obrazloženju, do te se brojke dolazi zbrajanjem površine postojećeg projekta s različitim područjima koja se tek razmatraju u sklopu izmjena prostornog plana. Tešija, međutim, smatra da se upravo o ukupnom prostornom obuhvatu mora otvoreno razgovarati. Prema njegovu tumačenju, u javnoj raspravi nije dovoljno promatrati samo pojedinačne lokacije, nego treba uzeti u obzir postojeće i dodatno razmatrane površine zajedno. Upravo na temelju takvog zbroja on govori o približno 1.100 hektara.
Tešija pritom iznosi i dodatnu tvrdnju. Navodi da je Budanko, kako kaže, samoinicijativno, bez znanja Općinskog vijeća i bez prethodno provedene javne rasprave, predložio još dodatnih približno 800 hektara prostora za gradnju solarnih elektrana. Prema Tešijinim riječima, nakon što je za taj prijedlog saznala predsjednica Općinskog vijeća, sazvala je izvanrednu sjednicu.
Tešija tvrdi da je na toj sjednici došlo do sukoba između predsjednice Vijeća i načelnika Budanka te navodi da je predsjednica nakon toga podnijela ostavku. Za njega je ključno pitanje koliko bi prostora Promine u konačnici moglo biti obuhvaćeno energetskim projektima i kakav bi njihov dugoročni utjecaj bio na lokalnu zajednicu.
Tešija traži veću uključenost stanovnika
Tešija posebno inzistira na tome da stanovnici moraju biti maksimalno uključeni u rasprave o velikim prostornim i energetskim zahvatima.
U svom odgovoru navodi da postoji veliko zanimanje stanovnika za izmjene prostornog plana te se poziva i na primjedbe koje su građani podnosili tijekom postupka. Spominje i peticiju protiv daljnjeg širenja solarnih područja te smatra da treba čuti i ljude koji možda nemaju stalno prebivalište u Promini, ali ondje posjeduju kuće, zemljište ili su na drugi način trajno povezani s tim krajem. Njegov je stav da se kod tako velikih zahvata ne bi smjelo zadovoljiti isključivo formalnim procedurama, nego bi trebalo osigurati što širu raspravu s lokalnom zajednicom.
Rudnici i buduća namjena prostora
U ranijem priopćenju Općina je odbacila i tvrdnje da je Budanko "predao rudnike", naglašavajući da lokalni načelnik nema ovlasti samostalno raspolagati rudnim bogatstvom na način kako se to prikazivalo u pojedinim objavama. Tešija sada pojašnjava da želi upozoriti ponajprije na buduću namjenu zemljišta na kojem postoje nekadašnji rudarski prostori. Kaže da nije njegova poruka kako su rudnici već nekome "predani", nego smatra da prilikom prostornog planiranja treba voditi računa o svim vrijednostima i mogućim budućim namjenama tih područja. Za Tešiju je to prije svega pitanje dugoročnog upravljanja prostorom i zaštite interesa lokalne zajednice. Posebna tema ostaje slučaj otpada koji je 2008. godine nezakonito odložen na području bivšeg rudnika kod Oklaja.
Općina Promina u svojem je ranijem priopćenju potvrdila da je otpad ondje nezakonito odložen 2008. godine, prije Budankova mandata. Istodobno su upozorili da nema stručnog nalaza koji bi dokazivao neke od ozbiljnih zdravstvenih i okolišnih tvrdnji koje su se pojavljivale u javnosti. Iz Općine su naveli i da su tijekom Budankova mandata poduzimane određene aktivnosti povezane s ilegalnim odlagalištima te su podržali dodatno stručno uzorkovanje tla i vode i javnu objavu rezultata.
Upravo na tome inzistira i Tešija. On traži da se javnosti predstavi sva raspoloživa dokumentacija koja se odnosi na postupanje sa spornim otpadom te smatra da bi nove analize tla i vode mogle dati najjasniji odgovor na pitanja koja se godinama pojavljuju u Promini. "Treba napraviti uzorkovanje vode i tla", poručuje Tešija, koji smatra da bi stručno utvrđivanje aktualnog stanja bilo najbolji način da se uklone sumnje i nagađanja.
"Krš treba koristiti i za poljoprivredu"
Tešija cijelu priču promatra i iz perspektive poljoprivrednika.
Udruga Hrvatski krški pašnjaci, kaže, godinama se zalaže za revitalizaciju krških područja i njihovo korištenje za stočarstvo i druge poljoprivredne djelatnosti. Tešija smatra da je u raspravama o razvoju potrebno postići ravnotežu između energetskih projekata i tradicionalnih gospodarskih djelatnosti karakterističnih za Dalmatinsku zagoru. Kao primjer navodi mediteranska područja u kojima se zapušteni krški prostor koristi za vinograde, maslinike, smokve, stočarstvo i razvoj ruralnog turizma. "Promina je poznata po vinogradarstvu, poljoprivredi i stočarstvu", poručuje Tešija.
Smatra da upravo takve djelatnosti moraju ostati važan dio rasprave o budućnosti Promine. Tešija se kratko osvrnuo i na Budankov ratni put, koji je bio istaknut u ranijem priopćenju.
Kaže da izuzetno cijeni svakog sudionika Domovinskog rata, ali smatra da se aktualna rasprava treba voditi o današnjim pitanjima razvoja Promine, zaštite okoliša, poljoprivrede i prostornog planiranja. Tešija pritom poručuje da se, prema njegovu mišljenju, sudjelovanje u Domovinskom ratu ne bi trebalo koristiti kao pokriće za projekte za koje on tvrdi da ih velika većina mještana ne podržava.
Budanko i Općina, podsjetimo, u svojem su ranijem priopćenju najavili da će dokumentaciju dostaviti nadležnim institucijama te da će se od tvrdnji koje smatraju neistinitima štititi pravnim putem.
Umjesto prepucavanja, Tešija traži dokumente i stručne odgovore
Tešija na kraju poručuje da želi da se sporna pitanja razjasne dokumentima, stručnim analizama i kroz rad nadležnih institucija. Njegov je stav da raspravu treba usmjeriti na budući obuhvat energetskih projekata, zaštitu prostora, sudjelovanje stanovnika u prostornom planiranju, stanje na području nekadašnjih odlagališta i mogućnosti razvoja poljoprivrede.
"Očekujemo od načelnika da surađuje, a ne da se okreće širenju teorija zavjere i prijetnjama", zaključuje Ivan Tešija u odgovoru dostavljenom Dalmaciji Danas.