Većina ljudi zna da visoke temperature mogu otežati spavanje, no njihov utjecaj na apetit često prolazi nezapaženo. Mnogi tijekom toplinskih valova primjećuju da su manje gladni, jedu manje ili im više odgovara laganija i hladnija hrana.
Dr. Lucy Hooper, liječnica opće prakse i suosnivačica londonske poliklinike Coyne Medical, za The Independent objasnila je zašto nam vrućina može smanjiti apetit te kako prehranu prilagoditi visokim temperaturama.
Kako vrućina utječe na apetit?
Prema dr. Hooper, iza smanjene želje za hranom tijekom vrućina stoji nekoliko tjelesnih mehanizama. Jedan od glavnih povezan je s načinom na koji mozak regulira tjelesnu temperaturu.
"Mozak funkcionira kao termometar. U njemu se nalaze živčane stanice koje, kada detektiraju da je tijelo pregrijano, šalju kemijske signale za smanjenje apetita", kaže Hooper.
Smanjen apetit može biti povezan i s promjenama u cirkulaciji dok se organizam pokušava rashladiti.
"Kada nam je vruće, krv se preusmjerava iz probavnog sustava prema koži kako bi se potaknulo znojenje i hlađenje. To usporava probavu i može dovesti do slabijeg apetita, a kod ekstremnih vrućina i do blage mučnine", objašnjava liječnica.
Važnu ulogu imaju i hormoni. "Rasprave o lijekovima za mršavljenje poput Mounjara pokazale su koliki utjecaj crijevni hormoni imaju na apetit. Tijekom toplinskih valova, osobito ako vježbamo, ti hormoni mogu dodatno smanjiti želju za hranom", navodi Hooper.
Tu je i činjenica da sama probava hrane proizvodi toplinu.
"Sama probava hrane podiže unutarnju temperaturu tijela. Ako vam je već vruće, prirodni mehanizam je izbjegavanje dodatnog zagrijavanja koje donosi obrok", dodaje.
Tko je najosjetljiviji?
Vrućina ne djeluje jednako na sve. Djeca i starije osobe posebno su osjetljivi na visoke temperature i bolesti povezane s njima, a povećan rizik postoji i kod osoba s određenim kroničnim bolestima.
"Djeca i starije osobe osjetljiviji su na vrućinu i bolesti povezane s njom zbog svoje fiziologije. U rizičnoj skupini su i osobe s kroničnim bolestima, poput srčanih i plućnih bolesnika", kaže Hooper.
Simptomi se češće mogu pojaviti i kod sportaša te ljudi koji rade na otvorenom.
Liječnica ističe i osobe koje koriste GLP-1 lijekove za regulaciju tjelesne težine, koji već sami po sebi utječu na apetit.
"Kod ljudi koji se već bore s apetitom i koriste takve lijekove, vrućina može dodatno smanjiti ionako male obroke", pojašnjava.
Kako prilagoditi prehranu vrućinama?
Dr. Hooper savjetuje da se veći obroci pokušaju jesti tijekom hladnijih dijelova dana, primjerice rano ujutro ili kasnije navečer.
"Razmislite o obrocima u hladnijim dijelovima dana, primjerice rano ujutro ili kasno navečer. U toplijim zemljama, poput Španjolske, ljudi obično večeraju vrlo kasno", kaže.
Umjesto velikih obroka preporučuje manje i češće porcije. "Budući da vam je apetit slabiji, teško ćete pojesti obilan obrok. Zato je bolje jesti manje, ali češće međuobroke", sugerira.
Posebno je važna hidratacija. "Pijte dovoljno vode, redovito i u malim gutljajima, ne čekajući da osjetite žeđ. Tamniji urin i rjeđe mokrenje jasan su znak da trebate piti više", savjetuje Hooper.
Važan je i izbor hrane. Tijekom velikih vrućina mnogima će više odgovarati hladna i lagana jela.
"Ako vam je već vruće, velika porcija tople tjestenine ili ljuti curry vjerojatno će vam samo pogoršati stanje. Birajte hladnija jela poput salata, lubenice ili voćnih sladoleda", preporučuje.
Ipak, slabiji apetit nije razlog za zanemarivanje osnovnih prehrambenih potreba. "Tijelu su i dalje potrebni ugljikohidrati i proteini, stoga pazite da ih unosite dovoljno", upozorava.
Ako osoba dulje vrijeme ne uspijeva prehranom unijeti dovoljno potrebnih nutrijenata, Hooper navodi da multivitamini iz ljekarne mogu biti od pomoći.
Na kraju upozorava i na simptome kod kojih bi trebalo potražiti liječničku pomoć.
"Ako primijetite da ne mokrite redovito, ne možete unijeti dovoljno tekućine ili hrane, osjećate slabost i ne možete obavljati svakodnevne aktivnosti, obavezno se javite svom liječniku", zaključuje dr. Hooper.