Mi ljudi smo, prije svega, bića navike. Naše zdravlje ne određuje ono što napravimo jednom mjesečno ili nekoliko puta godišnje, nego ono što ponavljamo iz dana u dan. Kako se hranimo, koliko se krećemo, koliko spavamo, koliko smo izloženi stresu i koliko vremena dajemo tijelu da se oporavi.
Upravo zato ima smisla povremeno zastati i provjeriti gdje se zapravo nalazimo.
Ne oslanjajte se samo na osjećaj
Mnogi ljudi svoju zdravstvenu sliku procjenjuju vrlo jednostavno: dobro se osjećam, dakle sve je dobro. Ili obrnuto – osjećam se umorno, sigurno mi nešto nedostaje.
Problem je u tome što je i jedno i drugo samo pretpostavka.
Redoviti liječnički pregledi i laboratorijske pretrage, u opsegu koji odgovara našoj dobi, zdravstvenom stanju i čimbenicima rizika, mogu dati puno konkretniju sliku. Krvna slika, glukoza, masnoće u krvi te pokazatelji rada jetre i bubrega samo su neki od parametara koje liječnik može preporučiti.
Ovisno o simptomima i individualnom riziku, tome se mogu dodati i određene hormonalne pretrage, primjerice štitnjače ili testosterona. Važno je, međutim, naglasiti da nije potrebno svakome rutinski kontrolirati svaki hormon. Takve pretrage imaju najviše smisla kada za njih postoji medicinska indikacija.
Vaga pokazuje samo dio priče
Jednako je važno razumjeti da broj kilograma sam po sebi ne govori dovoljno.
Dvije osobe mogu imati potpuno jednaku tjelesnu masu, a potpuno različit sastav tijela. Jedna može imati više mišićne mase i manje masnog tkiva, a druga upravo suprotno.
Zato je korisno pratiti i opseg struka, udio masnog tkiva, mišićnu masu te promjene tjelesne kompozicije kroz vrijeme.
Analize bioelektričnom impedancijom mogu biti korisne upravo za praćenje trenda, ali rezultate treba promatrati u jednakim uvjetima jer na njih mogu utjecati hidratacija, unos hrane, nedavna fizička aktivnost i drugi faktori.
Nije, dakle, presudno pokazuje li uređaj danas 18 ili 19 posto masnog tkiva. Mnogo je važnije vidjeti u kojem se smjeru taj broj kreće tijekom nekoliko mjeseci.
Analiza nam pokazuje djeluju li naše navike
Tu dolazimo do najvažnijeg dijela.
Kada imamo početne podatke i nakon određenog vremena ponovno napravimo mjerenja, možemo puno kvalitetnije procijeniti što naše svakodnevne navike rade našem tijelu.
Promijenili smo prehranu? Pogledajmo rezultat.
Počeli smo trenirati tri ili četiri puta tjedno? Pratimo što se događa.
Spavamo više, smanjili smo alkohol, izgubili nekoliko kilograma ili počeli ozbiljnije raditi na snazi? Nakon određenog vremena ponovno analizirajmo stanje.
Jer cilj nije napraviti jedno mjerenje i spremiti papir u ladicu.
Cilj je pratiti trend.
Ono što mjerimo možemo lakše mijenjati
Analize nam mogu pomoći i da prepoznamo stvari koje nam očito ne odgovaraju.
Možda mislimo da se hranimo dobro, ali određeni pokazatelji uporno idu u neželjenom smjeru. Možda treniramo puno, ali zanemarujemo odmor. Možda pokušavamo izgubiti kilograme, a pritom gubimo upravo ono što želimo sačuvati – mišićnu masu.
Tek kada imamo dovoljno podataka, možemo kvalitetnije odlučiti što treba povećati, što smanjiti, a što možda potpuno izbaciti iz svakodnevice.
Naravno, laboratorijske rezultate i zdravstvene nalaze treba tumačiti s liječnikom, a prehranu i trening po potrebi prilagoditi uz stručnu pomoć. Jedan izolirani broj rijetko daje cijelu sliku.
Najgore je nagađati
To je možda i najvažnija poruka ove priče.
Nemojte pretpostavljati.
Nemojte sami sebi postavljati dijagnoze zato što ste nešto pročitali na internetu. Nemojte pretpostavljati da imate „loš hormon“, „spor metabolizam“ ili da vam nešto nedostaje samo zato što ste posljednjih nekoliko tjedana umorni.
Izmjerite ono što se može izmjeriti. Analizirajte. Usporedite rezultate kroz vrijeme. Tek onda mijenjajte navike.
Na kraju, zdravlje i dobra tjelesna forma nisu rezultat jednog treninga, jedne dijete ili jednog liječničkog pregleda.
Rezultat su stotina malih odluka koje ponavljamo svakoga dana.
A ako već svakodnevno ulažemo vrijeme u svoje tijelo, najmanje što možemo napraviti jest povremeno provjeriti – daje li ono što radimo zaista rezultat koji želimo.