Iako je Hrvatska izbjegla najgore vrućine koje su pogodile zapadnu Europu i naše je područje već danima izloženo iznimno visokim temperaturama zraka za lipanj. Jučer je u većem dijelu zemlje bilo pretežno do djelomično sunčano i suho, no južnije od Makarske u popodnevnim satima mjestimice je bilo kiše, pljuskova i grmljavine.
Službenu (DHMZ) listu najtoplijih gradova predvodio je Senj s 37,2°C, a slijedili su u Šibenik 36,4, Kaštel Štafilić 35,5°C, Zadar Zemunik 35,2°C, Rab i Split Marjan 35,1°C itd.
Dan je obilježila slaba do umjerena bura koja je još ujutro mjestimice imala jake do vrlo jake udare. Zanimljivo, zbog bura je u noći na srijedu moralo biti odgođeno praćenje hrvatske nogometne reprezentacije u Makarskoj na otvorenom.
Iako je bura u noći na četvrtak ponešto oslabila, bila je dovoljno jaka da donese izrađen fenski učinak uz obalu, a to se najviše osjetilo uz obalu sjeverne i osobito srednje Dalmacije. Prema Crometeo mreži automatskih postaja, iza ponoći Stobreč, Dugi Rat, Jesenice i dijelovi Splita mjere čak 31°C! Veći dio Splita mjeri 30°C, kao i Kaštela, Milna Brač, Solin, Pag i Omiš.
Ako se sljedećih dana nadati smanjenju vrućina, nemamo dobre vijesti. Iako će bura oslabiti, a to će donijeti do barem koji stupanje manje toplih noći, danju će biti još toplije. U dane vikenda mnoga će područja doseći ili prijeći 35°C, a mjestimice će se živa u hladu meteoroloških zaklona popeti jako blizu 40°C.
DHMZ je unutar sustava MeteoAlarm izdao crveni stupanj upozorenja zbog vrućina u petak i subotu.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.