Iz splitskog SDP-a uputili su priopćenje vezano uz Regionalni centar za gospodarenje otpadom u Lećevici. Priopćenje koje potpisuje Natalija Rajčić, županijska vijećnica SDP-a, prenosimo u cijelosti.
Županijska trakavica oko Regionalnog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Kladnjice, općina Lećevica i dalje je aktualna, a realizacija projekta započetog 2005. i dalje je upitna.
Dokaz da usporavanju aktivnosti u svezi projekta nema kraja je i Odluka Općinskog vijeća Općine Lećevica donesena na sjednici održanoj 15.rujna 2020. o povlačenju potpore i zabrani svih aktivnosti na realizaciji CGO Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji zbog neispunjenja Okvirnog sporazuma o međusobnim pravima i obvezama sklopljenog između Splitsko-dalmatinske županije i Općine Lećevica iz 2014. prema kojem je Županija vršila uplate određenih financijskih sredstava kroz proračunsku godinu Općini Lećevica, godišnje u iznosu od 1.300.000,00 kn. Treba napomenuti i to da je 2009. sklopljen predugovor za otkup zemljišta s tadašnjim vlasnicima te je Procjeniteljsko povjerenstvo Splitsko-dalmatinske županije na temelju izrađenog Procjembenog elaborata trebalo utvrditi s kojim će vlasnicima RCČO d.o.o. kao ugovorna strana sklopiti Glavni ugovor o otkupu. Svemu tome ne ide u prilog ni natezanje oko cijene otkupa zemljišta, koja je trebala biti 95 kuna po metru kvadratnom.
POVEZANI SADRŽAJ:
Kao jedan od problema, ne treba zanemariti odstupanje od potpisanih ugovora za sufinanciranje iz EU fondova, kao i upravne postupke u tijeku, tj. žalbe Visokom upravnom sudu od strane udruga „Sunce“ , KEKS“ i Općine Unešić na odluku Ustavnog suda u Splitu kojom je odbijen tužbeni zahtjev Općine Unešić, udruga Sunce i KEKS kojim je zatraženo poništenje rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike iz lipnja 2017. po kojem nije potrebno provesti Studiju utjecaja na okoliš za izmijenjeni zahvat na projektu izgradnje RCGO Lećevica.
Da se problemi samo gomilaju ukazuje i prolongiranje otvaranja ponude javne nabave za izbor izvođača za projektiranje i građenje RCGO do 16.listopada 2020.
Ono što zabrinjava je činjenica da iz županijske tvrtke RCČO d.o.o. nema konkretnih pojašnjenja o skladištenju i trajnom zbrinjavanju SRF frakcije te kako će na kapacitet centra utjecati porast količine proizvedenog komunalnog otpada na području Splitsko-dalmatinske županije, koji bi mogao imati za posljedicu povećanje kapaciteta postrojenja za oko 50% od onog predviđenog projektom. Nema govora ni kako plasirati gorivo iz otpada, čija količina i kvaliteta ovisi u stupnju odvojenog sakupljanja otpada, s obzirom da udio odvojeno prikupljenog otpada treba biti što veći da bi u konačnici količina GIO-a bila što manja, a time i troškovi njegova zbrinjavanja.
Prema Izvješću o provedbi PGO-a na području SDŽ-e za 2019. navedeno je da je proizvedeno 226.210,33 t komunalnog otpada, dok postotak odvojeno prikupljenog otpada u ukupno sakupljenom komunalnom otpadu iznosi svega 2%, što nije ni malo obećavajuće da se do 2022.godine postigne cilj od 55% odvojeno prikupljenog otpada kao preduvjet kako bi se uopće moglo govoriti o sekundarnoj selekciji koja po hijerarhiji postupanja otpadom svakako nije prvi korak.
Razmišljanje da bi RCGO Lećevica, čiji je predviđeni rok trajanja oko 20 godina, konačno riješio problem gospodarenja otpadom na području Splitsko-dalmatinske županije, potpuno je krivi pristup. Bez konkretnih aktivnosti u svezi sprječavanja nastajanja otpada i efikasnog sustava primarne selekcije to je jednostavno nemoguća misija. Financijska održivost projekta također je upitna, jer troškovi transporta otpada s otoka i iz drugih udaljenih JLS-a upućuju na ne baš malu cijenu računa koju bi u konačnici plaćali građani.
Održivo gospodarenje otpadom podrazumijeva gospodarenje što bliže mjestu nastanka otpada, kao i pojačane aktivnosti koje vode njegovom sprječavanju.
Primarna selekcija koja je obveza jedinica lokalne samouprave još uvijek ne daje očekivane rezultate. Veliki broj općina i gradova navodi problem s planiranjem lokacija za izgradnju reciklažnih dvorišta,sortirnica i kompostana. Osmišljavanje županijskog tržišta otpada čime bi se stvorio preduvjet ka povezivanju ponude i potražnje nije niti na vidiku, što navodi na nesposobnost i nedostatak volje da se poduzmu konkretniji koraci.
Žalosno je da su jedine vijesti koje građani dobivaju u posljednje vrijeme poništenja, prolongiranja natječaja i optimizam bez pokrića u svezi početka radova, dok se o stvarnom stanju projekta i njegovoj upitnoj realizaciji te problemima poput još uvijek nedovoljno realizirane primarne selekcije, drastičnog povećanja cijene odvoza komunalnog otpada i plaćanja visokih penala, ne govori baš ništa.