Hrvatska zastava našla se ovih dana na poprilično neobičnom mjestu – među zastavama država okupljenih oko budućnosti istraživanja dubokog svemira.
NASA je službeno poželjela dobrodošlicu Hrvatskoj u Artemis Accords, objavivši da je naša zemlja postala 74. država potpisnica. Sporazumi su potpisani u srijedu, 23. rujna, u Zagrebu, a u ime Hrvatske potpisao ih je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Svečanosti su nazočili američka veleposlanica Nicole McGraw i NASA-in predstavnik za Europu Gregory Mann.
„Welcome to the Artemis Accords, Croatia“, poručila je NASA, dok je američko veleposlanstvo u Zagrebu naglasilo da se Hrvatska priključuje državama koje prihvaćaju zajednička načela mirnog i odgovornog istraživanja svemira.
Ali što smo zapravo potpisali?
Ovdje je važno razdvojiti dvije stvari koje imaju gotovo isto ime.
Artemis je veliki NASA-in program kojim se čovječanstvo postupno vraća prema Mjesecu i razvija tehnologije potrebne za dugoročniji boravak ondje, a u konačnici i za buduće ljudske misije prema Marsu. Artemis II je u travnju ove godine izveo prvi ljudski let oko Mjeseca u sklopu programa, dok NASA za 2027. planira Artemis III, a prvi novi ljudski povratak na površinu Mjeseca trenutačno cilja kroz Artemis IV tijekom 2028. godine.
Artemis Accords, kojima se sada priključila Hrvatska, nešto su drugo.
Riječ je o skupu načela koje su NASA, američki State Department i prvih sedam međunarodnih partnera uspostavili 2020. godine kako bi države unaprijed dogovorile pravila ponašanja u vrijeme kada Mjesec više neće posjećivati samo jedna ili dvije svemirske sile.
Među njima su miroljubivo korištenje svemira, transparentnost misija, pomoć astronautima u nevolji, razmjena znanstvenih podataka, registracija svemirskih objekata, zaštita povijesno važnih lokacija te koordinacija aktivnosti kako dvije misije ne bi međusobno ometale jedna drugu.
Sporazumi se temelje na postojećem međunarodnom svemirskom pravu, prvenstveno Ugovoru o svemiru iz 1967. godine.
Hrvatska time nije „kupila kartu za Mjesec“
Potpisivanje sporazuma samo po sebi ne znači da je Hrvatska postala partner u konkretnoj NASA-inoj lunarnoj misiji, niti automatski osigurava mjesto hrvatskom astronautu, financiranje, ugovore ili sudjelovanje hrvatskih tvrtki.
NASA-in službeni dokument o radu skupine potpisnica izričito navodi da su Artemis Accords neobvezujuća načela te da njihovo potpisivanje samo po sebi ne pokreće konkretne zajedničke svemirske projekte među državama. Hrvatska Vlada također ih je prilikom prihvaćanja opisala kao političku deklaraciju o načelima međunarodne suradnje u civilnom korištenju svemira.
Drugim riječima – ovo je prije otvaranje vrata nego gotov ugovor o poslu.
Što onda Hrvatska može dobiti?
Najzanimljiviji dio mogao bi se pojaviti tek u godinama koje dolaze.
Ulaskom među potpisnice Hrvatska postaje dio velike međunarodne mreže zemalja koje razgovaraju o pravilima i budućim oblicima suradnje u istraživanju Mjeseca i dubljeg svemira. NASA je prilikom hrvatskog pristupanja navela da potpis otvara mogućnosti buduće suradnje u lunarnim istraživanjima.
To potencijalno znači više prilika za hrvatske fakultete, istraživačke institute, inženjere, start-upove i tehnološke tvrtke da se uključe u međunarodne znanstvene ili tehnološke projekte – ako za njih razviju dovoljno konkurentna znanja i proizvode.
Ministar Fuchs upravo je taj aspekt istaknuo prilikom potpisivanja, navodeći kako Hrvatska u Artemis Accords vidi priliku za razvoj znanstvene zajednice, uvođenje novih tehnologija i jačanje gospodarstva.
To mogu biti područja koja na prvi pogled nemaju veze s astronautima: satelitske komunikacije, robotika, senzori, obrada podataka, umjetna inteligencija, autonomni sustavi, materijali otporni na ekstremne uvjete, elektronika ili sustavi za promatranje Zemlje.
Hrvatska već gradi mali svemirski sektor
Ulazak u Artemis Accords ne dolazi potpuno niotkuda.
NASA je u objavi posebno podsjetila na CroCube, prvi hrvatski satelit, lansiran 21. prosinca 2024. godine raketom Falcon 9.
Istodobno Hrvatska kroz Europsku svemirsku agenciju razvija vlastite kapacitete. Zemlja je u programu PECS, koji služi upravo jačanju domaćih tvrtki, istraživačkih ustanova i tehnološkog sektora prije eventualnih viših stupnjeva članstva u ESA-i. Zanimljivo, upravo danas, 24. rujna, održava se informativni dan vezan uz četvrti hrvatski nacionalni PECS poziv za znanstvene organizacije i tvrtke.
Razvija se i projekt Three Seas Hybrid Constellation, u kojem međunarodni konzorcij iz 12 država želi razvijati zajedničke kapacitete promatranja Zemlje i razmjene satelitskih podataka, a među uključenima je i hrvatski tehnološki sektor.
Veliki projekt u koji se uključuje i sve više država
NASA želi kroz Artemis stvoriti dugoročnu infrastrukturu za istraživanje Mjeseca – od svemirske letjelice Orion i velikih raketa SLS do lunarnih landera, novih svemirskih odijela, vozila i postaje Gateway u orbiti oko Mjeseca. Iskustva stečena ondje trebala bi jednog dana poslužiti i za ljudske misije prema Marsu.
Hrvatsko potpisivanje Artemis Accords stoga ne znači da će se hrvatska zastava uskoro zavijoriti na Mjesecu. Znači da je Hrvatska formalno prihvatila zajednička pravila skupine država koje žele sudjelovati u budućem civilnom istraživanju svemira – a hoće li iz toga proizaći konkretni poslovi, znanstveni projekti i hrvatska tehnologija na nekoj budućoj svemirskoj misiji, ovisit će o onome što domaća znanost i industrija uspiju razviti i ponuditi.