Nakon burne tematske sjednice splitskog Gradskog vijeća o noćnim klubovima i jučerašnjeg odgovora Ministarstva turizma i sporta, koji je doveo u pitanje argumente vladajuće većine o nezakonitosti ograničavanja posluživanja alkohola u pojedinim dijelovima grada, o cijeloj se problematici oglasila zamjenica gradonačelnika Splita Matea Dorčić.
Podsjetimo, Gradsko vijeće u ponedjeljak, 12. listopada, nije prihvatilo prijedlog stranke Centar kojim se željelo ograničiti posluživanje alkohola u noćnim klubovima u povijesnoj gradskoj jezgri. Vladajuća većina predvođena HDZ-om tvrdila je da bi takvo ograničenje bilo pravno sporno.
Međutim, Ministarstvo turizma i sporta u odgovoru na upit novinara Ivana Kaštelana za Dnevnik Nove TV potvrdilo je da zakon omogućuje zabranu posluživanja alkohola i na određenom dijelu područja jedinice lokalne samouprave, ako za takvu mjeru postoji objektivno i razumno opravdanje te ako je razmjerna cilju koji se želi postići. Dorčić je u razgovoru s novinarima detaljno govorila o mogućim zakonskim rješenjima, pravima vlasnika poslovnih prostora, minimalnim tehničkim uvjetima i mogućnosti da se buduće promjene odnose i na noćne klubove koji već rade.

"Privatno vlasništvo je svetinja. Ne možete jednim potezom pera zatvoriti klub"
Na početku je naglasila da se u javnosti često pogrešno tumači što zapravo znači dopustiti otvaranje noćnog kluba u centru grada. "Pa gledajte, mogu li samo vratiti temu na početak, što se tiče postojanja klubova. Malo da se demistificira što znači nekome dopustiti djelatnost noćnog kluba u centru grada. Prvo postoji nešto što se zove privatno vlasništvo. Ti prostori su svi u privatnom vlasništvu, a privatno vlasništvo je u jednom dijelu svetinja", kazala je Dorčić.
Objasnila je da vlasnici prostora sklapaju ugovore o zakupu s ugostiteljima i trgovačkim društvima, nakon čega slijedi ispunjavanje zakonskih uvjeta za obavljanje djelatnosti.
Posebno je upozorila na čestu zabludu vezanu uz minimalne tehničke uvjete. "Mnogi misle da su minimalni tehnički uvjeti dozvola kojom se nekome dopušta da radi. Da bi se oni izdali za određenu djelatnost, primjerice noćni klub, mora biti zadovoljen niz parametara propisanih zakonom", objasnila je.
Naglasila je da Grad trenutačno ne može proizvoljno odlučivati kojem će privatnom ugostiteljskom objektu dopustiti poslovanje, a kojem neće.

Dorčić predlaže model kakav se primjenjuje na apartmane: "Zašto ne uključiti Grad u davanje suglasnosti?"
Kao primjer mogućeg rješenja istaknula je zakonske promjene koje su se odnosile na kratkoročni najam stanova u stambenim zgradama. Prema njezinu mišljenju, sličan bi model trebalo razmotriti i kada je riječ o noćnim klubovima.
Podsjetila je da je kod apartmana uvedena obveza pribavljanja suglasnosti suvlasnika te prijelazno razdoblje od pet godina tijekom kojeg i postojeći iznajmljivači moraju ispuniti nove uvjete. "Bez namjere da nekome suštinski uzimamo nekakvo stečeno pravo, postoji mogućnost da se kroz zakonski okvir nešto tako regulira. Zašto ne uključiti jedinice lokalne samouprave kroz zakonsku proceduru da daju suglasnost može li na nekom području biti noćni klub ili ne može?", upitala je. Prema takvom modelu Grad bi dobio važniju ulogu u odlučivanju o lokacijama na kojima se mogu otvarati i poslovati noćni klubovi.
"Ići ćemo u proceduru!" Grad želi pravo odlučivanja o novim klubovima
Tijekom razgovora novinari su Dorčić više puta pitali zbog čega Grad Split sam ne pokrene inicijativu za zakonske izmjene ako smatra da postojeći propisi nisu dostatni.
Dogradonačelnica se složila s takvim prijedlogom i najavila pokretanje procedure. "Pa ja se slažem. Ići ćemo u proceduru da se daju ovlasti jedinici lokalne samouprave, da se bez njezine suglasnosti ne mogu otvarati novi", poručila je. Pritom je pojasnila da se rješenje može tražiti kroz izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, ali i kroz gradske planske dokumente.
Kao jedan od mogućih instrumenata spomenula je plan upravljanja destinacijom, koji bi nakon usvajanja na Gradskom vijeću mogao imati važnu ulogu u reguliranju pojedinih djelatnosti. "To treba ići ili kroz plan destinacije ili kroz izmjene GUP-a. To mora imati pravno utemeljenje", istaknula je.
Naglasila je da su novije zakonske odredbe u području turizma otvorile mogućnosti koje ranije nisu postojale.

Što će biti s postojećim klubovima? Spomenula i rok od pet godina
Jedno od najvažnijih pitanja odnosilo se upravo na noćne klubove koji već godinama posluju u središtu Splita.
Naime, dosadašnja rasprava uglavnom je bila usmjerena na sprječavanje otvaranja novih klubova, dok su stanovnici gradske jezgre tražili odgovor na pitanje kako riješiti probleme koje stvaraju postojeći objekti.
Novinari su zato izravno pitali Dorčić može li se buduća zakonska regulativa odnositi i na klubove koji već imaju minimalne tehničke uvjete. Odgovorila je da takva mogućnost postoji, ali isključivo uz odgovarajući zakonski okvir. Objasnila je da bi se mogao primijeniti model sličan onome koji je uveden za apartmane. Prema njezinu prijedlogu, postojećim klubovima moglo bi se omogućiti određeno prijelazno razdoblje, primjerice pet godina, tijekom kojeg bi morali ishoditi novu zakonom propisanu suglasnost. Ako takvu suglasnost ne bi dobili, nakon isteka prijelaznog razdoblja ne bi mogli nastaviti obavljati djelatnost pod dotadašnjim uvjetima.
Međutim, naglasila je da se to ne može provesti bez prethodnih zakonskih izmjena. "To mora biti nekakav isti ili sličan model jer bez zakonske regulacije ne možemo birati: ovo mi se sviđa, ovo mi se manje sviđa", kazala je.
Drugim riječima, Dorčić nije najavila zatvaranje postojećih noćnih klubova, nego mogućnost da se budućim zakonskim izmjenama uvedu nova pravila koja bi, nakon prijelaznog razdoblja, vrijedila i za njih.

"Problem nije kada su gosti u klubu, nego kada izađu na ulicu"
Zamjenica gradonačelnika osvrnula se i na policijska izvješća te iskustva u održavanju javnog reda i mira. Prema njezinoj ocjeni, problemi povezani s noćnim životom ne nastaju nužno unutar ugostiteljskih objekata.
"Onaj tren kada su ti gosti u klubu, oni ne predstavljaju problem. Problem je njihov boravak ispred klubova i stvaranje nereda u javnom prostoru, kada naši sugrađani osjete posljedice te količine ljudi koja se grupira na jednom mjestu", kazala je.
Upozorila je i da premještanje klubova iz povijesne jezgre u druge dijelove grada ne znači automatsko rješavanje problema. "Nemojte ni slučajno misliti da neće biti otpora u tim dijelovima grada. Izmještanje iz zone A ili zone B i dovođenje na bilo koje drugo mjesto neće izazvati opće oduševljenje naših sugrađana", poručila je.
Dorčić smatra da određene mjere koje je Grad ranije uveo već pokazuju rezultate. Pritom je istaknula ograničenja prodaje alkohola u noćnim satima, koja su, prema njezinu tumačenju, utjecala na ponašanje posjetitelja nakon izlaska iz klubova. Objasnila je da gosti nakon napuštanja klubova u ranim jutarnjim satima imaju manje mogućnosti kupovati dodatna alkoholna pića.
Prema njezinim riječima, upravo se u razdoblju oko četiri ili pet sati ujutro ove godine osjetilo poboljšanje. "Znači, ima načina, postoje načini i postoji zakonski model kako se na nešto može utjecati", naglasila je.

Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na noćni klub koji posluje u stambenoj zgradi u Splitu.
Dorčić je otkrila da je ranije radila u nadležnom županijskom odjelu te da, koliko se sjeća, nije zaprimljena primjedba kojom bi se tražilo ukidanje minimalnih tehničkih uvjeta za taj objekt. "Moram priznati, ja sam radila u županijskom odjelu. Nikad nismo ni dobili primjedbu za taj klub. On se prije zvao drugačije, danas se zove nekako drugačije. Nikad nismo imali nekakvu primjedbu gdje je netko tražio ukidanje minimalnih tehničkih uvjeta", kazala je.
Upravo takve slučajeve smatra primjerom zbog kojeg bi trebalo zakonski urediti obvezu pribavljanja suglasnosti stanara. "Po meni postoji način, samo treba kroz izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kako se napravilo za apartmane i kategorizaciju, isto primijeniti i na izdavanje minimalnih tehničkih uvjeta", objasnila je. Još je jednom naglasila da minimalni tehnički uvjeti nisu isto što i zasebna dozvola za rad.
Što kada privatnom klubu istekne ugovor o zakupu?
Novinare je zanimalo i može li Grad nešto poduzeti kada postojećem noćnom klubu istekne ugovor o zakupu prostora. Dorčić je upozorila da Grad nema registar privatnih ugovora o zakupu te da se takvi odnosi odvijaju između privatnih vlasnika i zakupaca.
Situacija bi, objasnila je, bila jednostavnija kada bi klub poslovao u gradskom prostoru. Grad bi tada kao vlasnik mogao odlučivati o uvjetima novog zakupa. Kod privatnih prostora situacija je znatno složenija.
"Kad je nešto u privatnom vlasništvu, moramo biti svjesni da postoji objektivni problem", istaknula je. Ipak, smatra da bi se kroz plan upravljanja destinacijom i moguće zakonske izmjene moglo propisati prijelazno razdoblje te nova pravila za nastavak obavljanja djelatnosti.

Dorčić: "Nije to jedan potez pera, postoji procedura"
Na kraju je zamjenica gradonačelnika još jednom poručila da postoje mogući pravni modeli za rješavanje problema, ali da ih nije moguće primijeniti preko noći. "To je nekakav model gdje se može. Ali htjela bih demistificirati da je to jedan potez pera, da se samo nešto tek tako riješi. Postoji procedura. Ali vjerujem da postoji način", zaključila je Matea Dorčić.

