Na jednom od najudaljenijih dijelova hrvatskog Jadrana zabilježili smo vrlo zanimljiv prizor. Uz sjevernu obalu Palagruže, najjužnijeg hrvatskog otočja, na površini mora pojavili su se neobični svijetli i tamni prstenovi, složeni u gotovo pravilne ovalne kružnice.
Prizor smo fotografirali s otoka, a posebno je zanimljivo što su se pojedine linije pružale u velikim lukovima, stvarajući dojam golemih koncentričnih krugova na morskoj površini. Razlike u boji i teksturi mora bile su dovoljno izražene da se jasno uoče i s velike udaljenosti.
Ova neobična pojava privukla je pozornost rijetkih jesenskih posjetitelja Palagruže, koji su pokušavali odgonetnuti što je moglo stvoriti tako pravilne oblike usred otvorenog mora.
Svjetioničari: Riječ je o morskim strujama
Odgovor smo potražili kod ljudi koji na Palagruži provode najviše vremena i dobro poznaju posebnosti tamošnjeg mora – svjetioničara.
Kako su nam objasnili, riječ je o prirodnoj pojavi povezanoj s morskim strujama, koje se na tom području povremeno susreću i, kako su slikovito opisali, „lome“.
Upravo se na takvim mjestima mogu pojaviti vidljive razlike u izgledu površine mora, osobito kada vremenske prilike omogućuju da promjene u površinskom strujanju budu dobro izražene.

Iako prizor izgleda neobično, njegovo objašnjenje ne mora biti ništa manje zanimljivo od samih fotografija.
Zašto se na morskoj površini pojavljuju pravilni prstenovi?
More nije jednolična vodena masa koja se svugdje kreće jednakom brzinom i u istom smjeru. Morske struje međusobno djeluju, stvaraju vrtložna gibanja i područja različitih brzina strujanja.
Na mjestima na kojima dolazi do približavanja ili razilaženja površinskih voda mogu nastati zone različite hrapavosti morske površine. One se pri određenom osvjetljenju vide kao svjetlije ili tamnije pruge, lukovi i drugi oblici.
Slične površinske tragove mogu stvarati i takozvani unutarnji valovi, koji nastaju unutar mora, na granicama vodenih slojeva različite gustoće. Iako ih ne vidimo kao uobičajene površinske valove, njihovo gibanje može utjecati na stanje morske površine i proizvesti duge, zakrivljene pojaseve.

Takve su pojave dokumentirane i u drugim dijelovima svjetskih mora. Ipak, samo na temelju fotografija nije moguće pouzdano utvrditi koji je od tih mehanizama stvorio prstenove zabilježene kod Palagruže.
Palagruža se nalazi na oceanografski iznimno zanimljivom području
Područje Palagruže posebno je zanimljivo znanstvenicima koji proučavaju gibanje morskih masa u Jadranu.
U njegovoj široj okolici nalazi se Palagruški prag, važan podmorski reljefni prijelaz koji razdvaja područje Jabučke kotline od znatno dubljeg južnog Jadrana.
Upravo je taj prostor jedno od ključnih područja za istraživanje razmjene vodenih masa, promjena temperature i saliniteta te morskih struja koje sudjeluju u cirkulaciji Jadranskog mora.

Podmorski reljef, strujanje mora, razlike u gustoći vode i djelovanje vjetra zajedno mogu stvarati vrlo složene oceanografske procese.
Fotografije koje smo snimili sa sjeverne strane Palagruže tako su još jedan podsjetnik da se ispod naizgled mirne površine Jadrana neprestano odvijaju dinamični prirodni procesi.
A ponekad ih je moguće vidjeti i golim okom, u obliku neobičnih prstenova koji na morskoj površini ostavljaju prizor kakav se ne viđa svakoga dana.

