Prije točno 87 godina, 26. kolovoza 1939., uspostavljena je Banovina Hrvatska, političko-teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije kojom je prvi put nakon stvaranja zajedničke južnoslavenske države velik dio hrvatskih krajeva okupljen u jednu upravnu cjelinu. Zanimljiva poveznica s Dalmacijom i Splitom krije se u jednoj od najprepoznatljivijih splitskih zgrada – današnjoj Banovini na Zapadnoj obali.
SPORAZUM CVETKOVIĆ–MAČEK
Banovina Hrvatska uspostavljena je 26. kolovoza 1939. na temelju političkog sporazuma predsjednika jugoslavenske vlade Dragiše Cvetkovića i predsjednika Hrvatske seljačke stranke Vladka Mačeka.
Sporazum je bio pokušaj rješavanja hrvatskog pitanja u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, nakon dva desetljeća političkih sukoba oko položaja Hrvatske, centralizma i uređenja zajedničke države.
Uredbu o Banovini Hrvatskoj istoga su dana donijeli kraljevski namjesnici.
Novostvorena Banovina obuhvatila je dotadašnju Savsku i Primorsku banovinu te hrvatski većinske dijelove nekoliko drugih banovina. Time su se u istoj administrativnoj jedinici našli Zagreb, Split, Dubrovnik i velik dio hrvatskih povijesnih prostora, kao i pojedina područja današnje Bosne i Hercegovine.
Na njezinu čelu nalazio se ban, a prvim i jedinim banom Banovine Hrvatske postao je Ivan Šubašić.
ZAGREB JE BIO SJEDIŠTE, ALI SPLIT JE IMAO POSEBNU VAŽNOST
Suprotno onome što se ponekad može čuti, Split nije bio predviđen za glavni grad Banovine Hrvatske. Njezino političko i upravno sjedište bilo je u Zagrebu.
Ipak, Split je u cijeloj priči imao vrlo važnu ulogu.
Prije stvaranja Banovine Hrvatske grad je bio sjedište Primorske banovine, jedne od administrativnih jedinica na koje je Kraljevina Jugoslavija bila podijeljena od 1929. godine.
Upravo je za potrebe te administracije na zapadnom dijelu splitske luke počela nicati monumentalna zgrada koju Splićani i danas jednostavno nazivaju – Banovina.
SPLITSKA BANOVINA POČELA SE GRADITI 1938. GODINE
Gradnja Banovinske palače započela je početkom 1938. godine, dakle više od godinu dana prije osnivanja Banovine Hrvatske.
Za izvedbu je kao osnova poslužio projekt zagrebačkih arhitekata Vladimira Turine, Nikole Despota i Vida Vrbanića, uz određene izmjene izvedbenog projekta.
Gradnja nije bila jednostavna. Zbog položaja neposredno uz more temelji su se kopali oko metar i pol ispod razine mora, što je u početku usporavalo radove. Kasnije je gradnja znatno ubrzana, a palača je dovršena sredinom 1940. godine.
To znači da se dogodila zanimljiva povijesna situacija: zgrada je započeta kao sjedište Primorske banovine, ali je tijekom njezine gradnje, u kolovozu 1939., Primorska banovina prestala postojati kao zasebna jedinica i ušla u sastav novoosnovane Banovine Hrvatske.
Monumentalna građevina tako je ostala jedan od najupečatljivijih splitskih tragova razdoblja banovinskog administrativnog uređenja.
BANOVINA HRVATSKA TRAJALA JE MANJE OD DVIJE GODINE
Banovina Hrvatska dobila je značajnu autonomiju u unutarnjim poslovima, među ostalim u području uprave, prosvjete, pravosuđa, gospodarstva i socijalne politike.
Hrvatska politička strana ipak nije smatrala rješenje iz 1939. konačnim. Vladko Maček i njegovi suradnici promatrali su ga kao etapu prema daljnjem preuređenju Kraljevine Jugoslavije.
Za takav razvoj događaja gotovo da nije ni bilo vremena.
Samo nekoliko dana nakon stvaranja Banovine Hrvatske, 1. rujna 1939., njemačkim napadom na Poljsku počeo je Drugi svjetski rat.
Banovina Hrvatska postojala je manje od dvije godine. Napad sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju započeo je 6. travnja 1941., nakon čega se jugoslavenska država raspala, a time je prestala postojati i Banovina Hrvatska.
ZGRADA KOJA JE NADŽIVJELA DRŽAVE I SUSTAVE
Splitska Banovina, dovršena 1940. godine, nadživjela je politički sustav zbog kojeg je izvorno građena, Drugi svjetski rat, socijalističku Jugoslaviju i brojne administrativne promjene.
Danas se u njoj nalazi Gradska uprava Grada Splita, a naziv „Banovina“ toliko se ukorijenio u svakodnevni govor da Splićani pod tim pojmom uglavnom više ni ne pomisle na nekadašnju administrativnu jedinicu.
Ipak, upravo 26. kolovoza dobar je podsjetnik na povijest njezina imena.
Dok je prije 87 godina političkim sporazumom nastajala Banovina Hrvatska, na splitskoj Zapadnoj obali već je rasla monumentalna Banovinska palača – građevina koja je do danas ostala jedan od najuočljivijih arhitektonskih svjedoka tog kratkog, ali iznimno važnog razdoblja hrvatske povijesti.