Milijuni ljudi dan započinju kavom, čajem ili drugim napitkom s kofeinom, očekujući da će ih razbuditi i pomoći im da bolje obavljaju svakodnevne zadatke. Iako je poznato da kofein može poboljšati jednostavnije funkcije, poput brzine reakcije, njegov utjecaj na složenije misaone procese nije toliko jasan. Novo istraživanje sugerira da kod odmorenih mladih muškaraca jutarnja doza kofeina možda ne donosi očekivanu prednost.
Studija objavljena u znanstvenom časopisu Nutrients pokazala je da 300 mg kofeina, uzetih sat vremena prije jutarnjeg testiranja, nije značajno poboljšalo kognitivne sposobnosti ni reaktivnu agilnost sudionika, piše Prevention.
Kofein nije donio mjerljivu prednost
U istraživanju je sudjelovao 51 rekreativno aktivan muškarac u dobi od 18 do 30 godina. Svi su u prosjeku konzumirali manje od 150 mg kofeina dnevno, što je važno jer se dio učinaka kofeina kod redovitih konzumenata može povezati s ublažavanjem simptoma apstinencije.
Sudionici su imali i ujednačen ritam spavanja, čime su istraživači nastojali smanjiti utjecaj individualnih cirkadijalnih ritmova na rezultate.
"Ranije studije znatno su se razlikovale u kontroli spavanja, dobu dana, uobičajenom unosu kofeina i placebo efektu. Htjeli smo ispitati kofein u strogo standardiziranim ranojutarnjim uvjetima", objasnio je João Agulhari, koautor studije i istraživač sa Sveučilišta Liverpool John Moores.
Sudionici su bili podijeljeni u tri skupine. Jedna je dobila 300 mg kofeina, druga placebo, a treća nije dobila ništa. Potom su rješavali testove kojima su se procjenjivali učenje, pamćenje, brzina obrade informacija, vizualno-motoričke vještine, donošenje odluka i reaktivna agilnost.
Analiza nije pokazala značajne razlike među skupinama. Kofein također nije značajno utjecao na raspoloženje, umor, budnost, simptome apstinencije te tjelesnu temperaturu i temperaturu kože.
"Bitno je naglasiti da ovo ne znači kako kofein nikada ne može utjecati na kogniciju ili agilnost. To znači da kod naspavanih, rekreativno aktivnih mladih muškaraca koji inače konzumiraju malo kofeina, ova doza nije donijela mjerljivu korist tijekom našeg standardiziranog ranojutarnjeg protokola", istaknuo je Agulhari.
Zašto je važno kada pijemo kavu?
Istraživači smatraju da bi stroga kontrola spavanja, doba dana i uobičajenog unosa kofeina mogla objasniti zašto njihovi rezultati odstupaju od nekih ranijih istraživanja.
"U određenim okolnostima, kofein možda prvenstveno nadoknađuje manjak sna ili ublažava apstinencijsku krizu, umjesto da poboljša izvedbu iznad razine koju ima odmorna osoba", dodao je Agulhari.
Važna je i vrsta zadatka. Dok kofein može pomoći kod jednostavnijih reakcija, ova je studija bila usmjerena na složenije kognitivne funkcije, kod kojih njegov učinak nije jednako pouzdan.
Dr. Kenneth Lee, medicinski direktor Centra za poremećaje spavanja pri UChicago Medicine, objašnjava da kronobiologija i cirkadijalni ritam imaju važnu ulogu u kogniciji i izvršnim funkcijama.
Istraživači su zato odabrali sudionike koji nisu bili ni izraziti ranoranioci ni noćne ptice. Time su nastojali izbjeći dodatne razlike u odgovoru na kofein koje bi mogle proizlaziti iz različitih kronotipova.
Kofein djeluje tako da blokira receptore za adenozin, tvar koja se tijekom budnosti nakuplja u mozgu i pridonosi osjećaju pospanosti. Budući da se razine adenozina mogu razlikovati ovisno o ritmu spavanja i budnosti, ni reakcija na kofein ne mora biti jednaka kod svih ljudi.
Znači li to da jutarnja kava nema smisla?
Ne. Autori naglašavaju da rezultati ne znače kako je kofein beskoristan niti da se treba odreći jutarnje kave. Istraživanje je dio serije od četiri studije istog tima, a jedna od njih pokazala je poboljšanje snage kod osoba koje su uzimale kofein.
"Važno je sagledati cijelu seriju istraživanja jer se čini da su učinci kofeina specifični za vrstu aktivnosti koja se mjeri. To što nismo našli korist za kogniciju ili reaktivnu agilnost ne znači da kofein ne može koristiti drugim aspektima fizičke izvedbe", poručio je Agulhari.
Treba uzeti u obzir i ograničenja istraživanja. Sudjelovala je relativno mala i vrlo specifična skupina mladih muškaraca, a testiranje je provedeno u strogo kontroliranim uvjetima.
"Reakcije bi mogle biti drugačije kod žena, vrhunskih sportaša, ljudi koji inače piju puno kave, različitih kronotipova ili osoba koje su testirane nakon doručka", zaključio je Agulhari.
Drugim riječima, jutarnja kava može imati svoje prednosti, ali ovo istraživanje pokazuje da se ne može automatski pretpostaviti kako će poboljšati koncentraciju i složenije misaone sposobnosti kod svake osobe.