Mikiju Brataniću dodijeljena Osobna nagrada Grada Staroga Grada

Za dugogodišnji kontinuirani doprinos u promicanju i očuvanju kulturne baštine Grada Starog Grada, vrijednim autorskim stvaralaštvom i stručnim radom, čiji su rezultati brojne knjige, nosači zvuka i kolumne.

Na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Starog Grada, povodom blagdana svetog Roka, Mikiju Brataniću uručeno je javno priznanje „Osobna nagrada – za dugogodišnji
kontinuirani doprinos u promicanju i očuvanju kulturne baštine Grada Starog Grada, vrijednim autorskim stvaralaštvom i stručnim radom, čiji su rezultati brojne knjige, nosači zvuka i kolumne.
Kandidaturu za ovu nagradu predložio je i vrlo detaljno elaborirao donedavni vijećnik i u više navrata gradonačelnik Grada Starog Grada Visko Haladić, a taj Bratanićev dugogodišnji kontinuirani opus prilažemo u cijelosti.


Pridružujemo se čestitkama i ponosni smo što je naš portal dio ove naše pozitivne priče, koju rado dijelimo s našim čitateljima.

Sukladno objavljenom Pozivnom natječaju za dodjelu javnih priznanja Grada Staroga Grada u -2017. godini KLASA: 061-01/17- 01/1 i URBROJ: 2128/03-17- 1 od 2. siječnja 2017. godine, u propisanom roku podnosim prijedlog za dodjelu javnog priznanja u 2017. godini kako slijedi:

MIKI BRATANIĆ

Osobna nagrada Grada Staroga Grada.

Miki Bratanić rođen je 31. srpnja 1970. godine u Splitu. Djetinjstvo je proveo u mjestu Vrbanj na otoku Hvaru, gdje je pohađao i završio osnovnu školu. Srednju elektrotehničku školu i Fakultet strojarstva završava u Splitu, gdje danas živi i radi. Oženjen je, otac dvoje djece. Član je Društva hrvatskih književnika od 2012.
Piše na čakavici otoka Hvara, splitskoj urbanoj čakavici i standardnom hrvatskom jeziku. Izabrane pjesme objavljene su mu u antologiji čakavskog pjesništva XX stoljeća.
Objavljuje kolumne koje su vezane za baštinu i tradiciju, a pogotovo za dalmatinsku konobu.
Autor je projekta „PRIČA O KONOBI“ u kojem naše UNESCO vrijednosti, kao što su Starogradsko polje, Procesija Za križen, Klapsko pjevanje, te Mediteranska prehrana, predstavlja kroz prizmu konobe i rad težaka, te se zalaže za revitalizaciju kulturnih dobara i njihovo korištenje u turističke, ekonomsko gospodarske svrhe, za dobrobit razvoja otoka, regije i države, koristeći naš izvorni identitet i baštinu.
Izdavši knjigu „Konoba“ , prvu knjigu posvećenu, kako on govori, »koljevci Dalmacije«, tradicionalnoj dalmatinskoj konobi, izvornoj, tradicionalnoj težakovoj konobi u kojoj se pravi, čuva i uživa vino, započeo je jednu jedinstvenu priču o našoj baštini koju imamo „tu negdje ispred sebe“ a gotovo neprimjetno je nestajala, bilo otpremom tih vrijednih predmeta na deponije, bilo pretvaranjem prostora konobe u nešto više komercijalno u današnjem vremenu, čime je gubila onu svoju temeljnu upotrebu.
Izvor priče upravo je konoba njegove obitelji u Vrbanju na otoku Hvaru koja se nalazi nasuprot rodne kuće vođe ustanka pučana otoka Hvara unatrag 500 god. – Matija Ivanića, na predjelu Vrbanja zvanom Krojevi dvori.


Konobu opisuje i kao mjesto gdje se čuva ulje, prošek, pršut, sir, a konoba je i mjesto u kojemu se rađala dalmatinska klapska pisma, danas postavljena na UNESCO-vu listu kao dio svjetske baštine – nematerijalna kulturna baština RH. Svojim književnim djelom je Dalmaciju i Hrvatsku promovirao kroz taj, do tada neotkriveni, baštinski biser kao mjesto mirnog i zdravog života. Uslijed velikog interesa stranaca za knjigom, tiskana je na engleskom i talijanskom jeziku.
Pored knjige Konoba, Miki Bratanić izdaje knjigu-katalog „Priča o konobi“ u kojoj je kroz
povijesni, etnološki, muzikološki, sociološki, gastronomski, zdravstveni, arhitektonski i filozofski aspekt prikazao konobu i njezino značenje kroz proteklo – težačko doba, vrijeme tradicionalnog načina života u Dalmaciji, ali i danas.
Osim u Hrvatskoj, knjiga je promovirana i u Americi (Boston i New York 2014. te u Kaliforniji 2016. na Croatian heritage festivalu u San Francisco).

Rješenjem Ministarstva kulture RH od 10. 7. 2014. godine zbirka konobe Bratanić u Vrbanju utvrđena je kao žaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske iz razloga što zbirka od 87 katalogiziranih predmeta u izvornom obliku povezuje materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu Dalmacije (tradicijsko vinarstvo/vinogradarstvo te veza sa mediteranskom prehranom, upisanom u UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine), što je vrlo lijepo opisano u opširnom obrazloženju Ministarstva kulture, koji bi mogao i trebao poslužiti kao dobar usmjernik strategije razvoja otoka.



Obiteljska konoba Bratanić postala je nezaobilazno mjesto medijskog predstavljanja otoka Hvara, pa je tako nacionalna televizija u više navrata snimala priloge i emisije upravo u tom autohtonom i tradicionalnom, rijetko sačuvanom ambijentu, čime su Stari Grad i otok Hvar dobili vrijedan promotivan motiv.

Miki Bratanić napisao je i slijedeće knjige:
“Kad sve umukne govorićedu stine” (Criteria 2000.),
“Kojin jazikon i Quo vadis” (Naklada Bošković 2003.),
“Svitlo na kraju” (Književni krug Split 2005.),
“U kloncu” (vlastita naklada 2006.),
“Ruzarij za Hrvatski križni put” (Glas Koncila 2009.),
“Rič za jubav” (Naklada Bošković 2010.),
“Četiri štajuna” (vlastita naklada 2010.),
“Priča o poštaru Gricku” (Naklada Bošković 2010.).

„La Konoba“ (talijanski prijevod Konobe, vlastita naklada 2011.)
„The Konoba“ (engleski prijevod Konobe, vlastita naklada 2011.)
“Sjećanje na ljeto” (vlastita naklada 2014.)
“Story of the konoba” (vlastita naklada 2014.)
“Razgovor s tišinom” (vlastita naklada 2014.)

Čitavo desetljeće posvetio je prikupljanju pjevačke sakralne baštine mjesta Vrbanj, te sa pučkim pjevačima snimio ukupno 127 napjeva na 3 nosača zvuka od kojih je jedan dvostruki. Time je zauvijek sačuvao to neprocjenjivo blago ne samo hvarske nego i hrvatske baštine, a svoj Vrbanj pretvoro u pravu etno muzikološku riznicu budućim istražiteljima naše tradicijske glazbene ostavštine .

U suradnji s Foto klubom Split izradio je jedinstvenu ilustriranu foto mapu procesije „Za križen“ koja se nalazu u vrijednoj knjižici nosača zvuka „Obredi Velike sedmice i procesja Za križen“.
Producent je i nakladnik nosača zvuka (CD-a) pučkih pjevača iz Vrbanja:
“Obredi velike sedmice i procesija Za križen” (vlastita naklada 2005.),
“Kroz godinu – Kroz godine” (vlastita naklada 2008.),
“Kralju kojemu sve živi” (vlastita naklada 2008, nominiran za diskografsku nagradu Porin u kategoriji “Najbolji album duhovne glazbe”) .

U svojim knjigama objavio sve manje poznate riječi Vrbanja kako bi mu čitatelji knjiga na čakavštini mogli bolje razumijeti a time je ostavio pisani trag nadolazećim generacijama za razumijevanje „varbonskega“ jazika.
U svojim kolumnama prvi je skrenuo pozornost, objedinio te promovirao UNESCO-vu otočku kulturnu baštinu: Starogradsko polje, procesiju „Za Križen“, hvarsku čipku od agave, klapsko pjevanje te mediteranski način prehrane a što je imalo nevjerojatan učinak na prepoznatljivost Vrbanja, Staroga Grada i čitavog otoka Hvara kao hrvatskog i svjetskog fenomena dalmatinskog otoka Hvara s najvećim brojem kulturnih znamenitosti koje se nalaze na UNESCO-voj listi svjetske baštine po glavi stanovnika, što je izravno utjecalo i na promociju otoka Hvara kao turističkog odredišta.
Zbog izuzetno velikoga predanog, kontinuiranog i stručnog rada na očuvanju kulturne
baštine, promociji Vrbanja, Staroga Grada, promociji naše domovine kao prostora brige o kulturnoj baštini i težaku a samim time i naročitih dostignuća društvenog razvoja samoga mjesta Vrbanj i Grada Staroga Grada, Dalmacije i Hrvatske, zaštitom i promocijom konobe, Starogradskog polja, težačke kulture života u tome polju kroz suživot sa prirodom i krajolikom, pučke procesije „Za Križen“ stare više od 500 godina, jedinstvene benediktinske čipke od agave, izdavanja velikog broja knjiga – zbirki poezije, slikovnice za djecu, knjigu spomena na hrvatski križni put, varbonskog rječnika te 3 CD- a sa kojima je sačuvao vjerničku duhovnost i kulturu pučkih napjeva u Vrbanju kao i brojnih napisanih
kolumni u kojima promiče otočku kulturu, težaka i otočki način života oko njega, predlaže se dodijeliti osobnu nagradu Grada Staroga Grada za 2017. godinu MIKIJU BRATANIĆU iz Splita.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0