Gotovo svaki ulazak u Novu godinu često bude popraćen člancima i fotografijama ludo hrabrih kupača koji bez problema uskaču u hladno more.

No, u čemu je zapravo tajna? Kakav to poriv vodi ljude da se usprkos zimi, još dodatno rashlađuju u hladnom moru, jeli to ludost, hrabrost ili nešto treće?

Hladno more jedan od najučinkovitijih neprijatelja stresa

Tradicija zimskog kupanja seže još u doba prije nove ere kada su Spartanci, odgajani u posebno strogom režimu, redovito koristili hladne kupke jer su smatrali da hladna voda učvršćuje njihovo tijelo i duh, pa od tada i poslovica prema njihovom načelu “U zdravom tijelu – zdrav duh”. U istočnim zemljama, zimsko kupanje vezano je uz liturgiju i slavljenja bogojavljanja, dok u sjevernoj Americi i sjevernoj Europi, zimske morske radosti tradicionalno su vezane uz proslavu Nove godine. Prema nekim alternativnim vjerovanjima, more kao izvor života, beskrajan je izvor pozitivne energije dok je ljudsko tijelo ograničena jedinka sastavljena od pozitivne i negativne loše energije. Ulaskom te ograničene energije u beskonačno veliki bazen pozitivne energije započinje “bitka” kojom tijelo nastoji sačuvati svoju energiju, no tu bitku gotovo uvijek gubi i ispunjava se pozitivnom energijom, to brže što je razlika temperatura tijela i mora veća. Zbog toga se i smatra da je hladno more jedan od najučinkovitijih neprijatelja stresa.

No, na stranu sve navedeno, što kaže ljudska biologija na sve to?

Uranjanjem tijela u hladnu vodu/more dolazi do sužavanja krvnih žila na periferiji tijela i porasta krvnog tlaka. To je zapravo obrambena reakcija kojom tijelo pokušava sačuvati toplinu svojih vitalnih organa. Naglim sužavanjem krvnih žila istiskuje se velika količina krvi i usmjerava prema srcu. Velika količina krvi dolazi u srce koje započinje s ubrzanim radom kako bi krv isporučilo dalje u organizam. Taj nagli ubrzani ritam može rezultirati fibrilacijom ili nekontroliranim i nefiziološkim otkucajima srca s rezultatom srčanog zastoja i smrti. Stoga, ljudima s problemima sa srcem i tlakom nikako nije preporučljivo kupanje u hladnom moru. Isto tako ni ljudima nenaviknutim na hladne uvijete jer jedina ulaznica za ulazak u zimsko more je kontinuitet, odnosno naviknutost tijela na hladne uvijete, a ona se najbolje stječe nastavljajući kupanje iz ljetne sezone na jesensku potom na zimsku (jednom do dva puta tjedno).

Uzimajući u obzir navedeno, nameće se pitanje, čemu sve to? Čemu rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema?

Razlog svemu zapravo su brojni pozitivni zdravstveni efekti, među kojima neki nastupaju gotovo trenutno već nakon prvog zimskog tretmana. Mnogi farmaceuti bi se složili s činjenicom da bi najprodavanija tableta na planeti bila ona u koju bi se mogli sažeti svi pozitivni efekti zimskog kupanja, no nažalost po njih priroda je nezamjenjiva.

Povećanje elastičnosti krvnih žila

Jedan od najkorisnijih pozitivnih efekata, koji doduše nastaje nakon dužeg staža zimskog kupanja, je povećanje elastičnosti krvnih žila te time do bolje cirkulacije, krvnog tlaka, prokrvljenosti organa te time boljom opskrbom hranjivim tvarima i kisikom stanicama što je ključ zdravlja organizma. Nadalje brojna zdravstvena istraživanja pokazala su da izlaganje hladnoj vodi/moru jača imunološki sustav povisujući razinu limfocita u krvi koji su inače prva linija obrane organizma od bolesti. Stoga i ne čudi da zimski kupači rijetko boluju od upala, prehlada i respiratornih bolesti. Isto tako smanjuje se količinu slobodnih radikala, a njihova je uloga važna u pojavi malignih bolesti. Također, neka istraživanja navode i smanjenu potrebu za inzulinom što ide u prilog osobama koje boluju od dijabetesa.

Nakon boravka u hladnom moru tijelo sagorijeva velike količine kalorija kako bi se ponovno ugrijalo te time troši masne naslage i ubrzava metabolizam, dakle pogodno je i za mršavljenje. Pojedina iskustva govore i o snižavanju LDL kolesterola.

“Koktel” hormona

Što se psihofizičkog stanja tiče boravkom u hladnom moru tijelo luči cijeli koktel hormona – od serotonina, dopamina, adrenalina, oksitocina i endorfina što u kombinaciji s morem i čistim zrakom gotovo trenutno briše stres i sve njegove popratne nuspojave. Temeljem toga mnoge studije govore i o pozitivnim učincima kod stanja depresije i anksioznosti.
Uz navedeno valja pridodati i znatno povećanje životne energije i libida, što se prema nekim tumačenjima vezuje uz povećanje razine testosterona.

Kada govorimo o utjecajima na probleme upaljenih mišića i zglobova dovoljno je napomenuti da gotovo svaki ozbiljniji sportski klub u svijetu u svom programu oporavka od teških napornih treninga ima hladne kupke ili tzv.kriosaune (kratkotrajno izlaganje ekstremno niskim temperaturama).

Kako bi znali iskoristiti sve ove blagodati potrebno je znati što fiziologija kaže – a ona govori da u hladnoj vodi tijelo najbrže gubi temperaturu i to 25 puta brže nego na bilo koji drugi način.

Prva minuta najneugodnija

Dakle, zbog prethodno navedenog, ulazak u more mora biti postepen (utrčavanje i naglo uranjanje može biti pogubno). Također, potrebno je prije ulaska na neki način podiči frekvenciju rada srca npr. prethodnim 5 do 10-minutni brzim hodom ili nekom drugom aktivnošću (ali ne pretjeranom) te već u tom periodu adaptirati tijelo na nižu temperaturu od udobne topline koju osigurava zimski kaput ili topla prostorija. Također,
nisu preporučeni ni obilni obroci prije kupanja. Pri vjetrovitom vremenu poželjna je silikonska kapica ili silikonski čepići za uši.

Prva minuta je zapravo jedina neugodna i problematična u cijeloj priči. Nakon toga slijedi ugoda i svi oni pozitivni efekti zbog kojih se i prakticira zimsko kupanje. Za početnike plivanje na duge staze ili borba s valovima nikako nisu preporučljivi. Naime, kod plivanja aktiviraju se brojni mišiću u tijelu, srce ih uz sužene žile mora prokrviti, a istodobno i čuvati temperaturu vitalnih organa što mu predstavlja poseban napor.

Kupanje ne traje dulje od temperature mora +/- 2 minute

Nakon što se tijelo adaptira kupač ima osjećaj da bi satima mogao stati u hladnom moru, no to, dakako, ne smije. Nepisano je pravilo da kupanje ne traje dulje od temperature mora +/- 2 minute. Dakle, ako je temperatura mora 12C onda bi cca 10-14 minuta kupanja jedan do dva puta tjedno bilo sasvim dovoljno kako bi se polučili svi pozitivni efekti.

Kao što su važna pravila ulaska isto tako važna su i pravila izlaska iz mora, a to je presvlačenje u suhu odjeću što prije, te poželjni topli napitak. Nikako nije preporučljivo naglo ugrijavanje toplim tušem, saunom ili nekom intenzivnom aktivnošću.
Uz sva pravila, opet treba ponoviti da je kontinuitet najbitniji i on mora početi od početka jeseni, nikako ne usred zime, jer za početnike nenavikle na hladni šok to može biti pogubno.

Na kraju svega, kupanje u hladnom moru ne garantira vam život do 100 godina, ali sigurno podiže njegovu kvalitetu bez obzira koliko prethodno aktivni bili.

Ovaj članak temeljen je na osobnom iskustvu i znanju autora i informativnog je karaktera te se ne može smatrati relevantnim kao stručni naputak.

*Stavovi izneseni u članku osobni su stavovi autora i ne izražavaju nužno stav redakcije portala DalmacijaDanas



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime