Posljednjih dana Dubrovnik je u središtu rasprave o konzumaciji kokaina nakon što je gradonačelnik Mato Franković ustvrdio da kamioni ove droge redovito stižu u Hrvatsku. Njegove izjave izazvale su niz reakcija, a uključilo se i Državno odvjetništvo, koje je potvrdilo da provodi izvide.
Franković je otišao i korak dalje, ustvrdivši da najmanje deset posto zaposlenih u hrvatskim državnim institucijama konzumira drogu. Na njegove tvrdnje reagirala je Udruga hrvatskih sudaca, ocijenivši ih neprihvatljivima zbog izostanka konkretnih dokaza.
No dok se u Dubrovniku raspravlja o razmjerima konzumacije kokaina, postavlja se pitanje što se događa u Splitu. Odgovor, barem djelomično, nude rezultati velikog europskog istraživanja otpadnih voda.
A brojke su itekako zanimljive.
U Splitu rast od 32 posto, u Zagrebu pad
Prema rezultatima istraživanja koje je provela europska mreža SCORE u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA), u Splitu je tijekom 2025. godine zabilježen značajan rast razina metabolita kokaina u otpadnim vodama.
Dok je 2024. godine prosječna dnevna količina iznosila 232,99 miligrama na tisuću stanovnika, godinu poslije porasla je na 308,26 miligrama.
Riječ je o povećanju od čak 32,3 posto.

Zanimljivo je da Zagreb u istom razdoblju bilježi suprotan trend. U glavnom gradu prosječna dnevna razina metabolita kokaina smanjila se sa 677,38 na 568,54 miligrama na tisuću stanovnika.
Iako Zagreb i dalje bilježi znatno više vrijednosti od Splita, razlika između dvaju najvećih hrvatskih gradova se smanjuje.
Valja pritom naglasiti da povećanje razine metabolita u otpadnim vodama ne znači automatski i jednak postotni rast broja konzumenata. Riječ je o pokazatelju koji omogućuje praćenje promjena u prisutnosti droge na određenom području.
Nedjelja se posebno ističe
Istraživanje otkriva još jedan zanimljiv detalj. Najviše razine metabolita kokaina u splitskim otpadnim vodama tijekom promatranog tjedna zabilježene su nedjeljom.
Toga dana izmjereno je 378,11 miligrama na tisuću stanovnika, što je više od tjednog prosjeka.
Razlika postoji i između radnih dana i vikenda. Prosječna vrijednost tijekom vikenda u Splitu iznosila je 327,34 miligrama, dok je tijekom radnog tjedna bila 282,82 miligrama na tisuću stanovnika.
Takav obrazac može upućivati na povezanost konzumacije kokaina s vikendima i noćnim životom, premda se na temelju samih analiza ne može utvrditi tko drogu konzumira niti u kojim okolnostima.
Sličan obrazac uočen je i na europskoj razini. U više od 75 posto gradova obuhvaćenih istraživanjem razine metabolita kokaina bile su više tijekom vikenda nego radnim danima.

Kokain sve prisutniji i u Europi
Istraživanje je obuhvatilo 115 gradova u 25 zemalja, a uzorci otpadnih voda prikupljani su tijekom jednog tjedna između ožujka i svibnja 2025. godine.
Rezultati pokazuju da problem nije ograničen na Hrvatsku.
Na europskoj razini zabilježen je rast količine metabolita kokaina od približno 22 posto u gradovima za koje su bili dostupni usporedivi podaci iz 2024. i 2025. godine.
Od 85 gradova obuhvaćenih usporedbom, njih 48 bilježilo je rast, 21 stabilne vrijednosti, a 16 pad.
Najviše razine i dalje se bilježe u pojedinim gradovima Belgije, Nizozemske i Španjolske.
Što nam otpadne vode zapravo govore?
Znanstvenici ne mjere izravno količinu kokaina koju su stanovnici konzumirali, nego koncentraciju njegova metabolita benzoilekgonina, koji se nakon konzumacije izlučuje urinom.
Analizom otpadnih voda moguće je pratiti promjene kroz vrijeme i uspoređivati gradove, ali nije moguće utvrditi točan broj konzumenata, njihovu dob ili društveni status.
U Hrvatskoj su u najnovije europsko istraživanje uključeni Zagreb i Split, ali ne i Dubrovnik. Zato se na temelju ovih rezultata ne može zaključivati o stvarnim razmjerima konzumacije kokaina u Dubrovniku.
Jednako tako, rezultati mjerenja ne mogu potvrditi tvrdnje o postotku zaposlenih u pojedinim institucijama koji konzumiraju drogu.
Dok se u Dubrovniku traže dokazi, Split ima konkretne brojke
Načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević, komentirajući Frankovićeve izjave, poručio je da policija ne bilježi drastičan rast konzumacije droga na dubrovačkom području.
U međuvremenu je Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku potvrdilo provođenje izvida povezanih s gradonačelnikovim tvrdnjama. Samo provođenje izvida ne znači da je utvrđeno počinjenje kaznenog djela.
Za Split, pak, rezultati znanstvenog istraživanja otvaraju pitanje koje nadilazi političke polemike.
Koliko je kokain doista prisutan u gradu, raste li njegova dostupnost i prate li policijske zapljene trendove koje otkrivaju otpadne vode?
Jedno je zasad jasno: dok se u Dubrovniku raspravlja o razmjerima problema, u splitskim otpadnim vodama tijekom 2025. godine izmjereno je 32 posto više metabolita kokaina nego godinu ranije.

