Kroz hrvatske zračne luke tijekom 2025. godine prošlo je gotovo 14 milijuna putnika, što je 6,3 posto više nego godinu ranije. Istodobno je porastao broj letova, registriranih operatora dronova, sigurnosnih nadzora i prigovora putnika, pokazuje Izvješće o radu Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo koje je usvojila Vlada.
Prema podacima Agencije, tijekom prošle godine ostvareno je 144.708 slijetanja i polijetanja zrakoplova, što predstavlja rast od 4,4 posto u odnosu na 2024. godinu. Najprometnije hrvatske zračne luke i dalje su Zagreb, Split i Dubrovnik.
S druge strane, promet tereta pao je za 12 posto te je iznosio 9667 tona. Zabilježeno je i 5555 letova parajedrilica te 4371 padobranski skok.
Više nadzora i prekršajnih postupaka
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo tijekom 2025. godine zabilježila je porast opsega posla. Broj predmeta povećan je za nešto više od 20 posto, a provedeno je ukupno 736 nadzora sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa.
Pokrenuto je 27 prekršajnih postupaka, dok je izrečeno 60 administrativnih mjera.
Agencija je tijekom godine zaprimila više od 1200 izvješća o događajima povezanim sa sigurnošću u zračnom prometu. Takav rast pripisuje se većem broju letova, razvoju sigurnosne kulture, ali i sve većem broju operatora bespilotnih letjelica.
Prošle godine zabilježeno je deset zrakoplovnih nesreća i četiri ozbiljne nezgode, što je na razini prethodne godine.
Ptice i dronovi među najvećim izazovima
Kao jedan od najvećih sigurnosnih izazova Agencija ističe incidente povezane s pticama, odnosno slučajeve kada je došlo ili se sumnjalo na udar ptice u zrakoplov.
Sve veći izazov predstavljaju i dronovi, osobito tijekom turističke sezone i u blizini zračnih luka.
Tijekom 2025. registrirano je 3235 operatora dronova, dok je ispit za udaljene pilote položilo 3147 osoba.
Bespilotne letjelice danas se koriste u brojnim područjima, a Agencija je sudjelovala i u organizaciji sigurnosnih aktivnosti tijekom koncerta visokog rizika u Zagrebu te surađuje s Ministarstvom unutarnjih poslova, Hrvatskom gorskom službom spašavanja i Hrvatskom vatrogasnom zajednicom.
Ipak, upozorava kako razvoj tržišta dronova ne prati odgovarajući regulatorni okvir. Suradnja s Državnim inspektoratom na uspostavi nadzora tržišta bespilotnih letjelica još nije dala očekivane rezultate pa takav sustav u Hrvatskoj i dalje nije u potpunosti uspostavljen.
Sve više prigovora putnika
Tijekom prošle godine Agencija je zaprimila 1009 prigovora putnika, što je povećanje od 18 posto u odnosu na godinu prije.
Najčešći razlozi poremećaja u zračnom prometu bili su nepovoljne vremenske prilike, udari ptica, ograničenja kontrole zračnog prometa, operativne odluke zračnih prijevoznika, štrajkovi te zatvaranje zračnog prostora zbog dronova.
U izvješću se upozorava i na sve češće slučajeve neprimjerenog ponašanja putnika u zrakoplovima, uključujući opijanje, agresivno ponašanje i ometanje rada kabinskog osoblja. Iako nije naveden broj takvih incidenata, Agencija ističe da je tijekom godine provodila edukativne aktivnosti kako bi upozorila putnike na posljedice takvog ponašanja.