Sustavu hitne medicinske pomoći prijeti kolaps, i to zbog onih koji ga zloupotrebljavaju, tvrde i ministar i zdravstveni radnici. Pripremaju zato radikalne mjere - trijažu ili uputnice.
Na hitnim bolničkim prijemima samo četvrtina pacijenata su uistinu hitni slučajevi pa se razmatra uvođenje uputnica koje bi trebali izdavati liječnici obiteljske medicine. Pacijentima se to ne sviđa.
“Mislim da to nije u redu prema pacijentima. Za sve uputnice čekamo i godinu dana, a sad će još trebati uzimati uputnicu za nešto što je hitno. Mislim da to nije u redu”, rekla je Janja iz Splita dok je Gordana rekla: “Ne, ne, ne. Hitna je hitna. Tko će čekati svog doktora. Ako ne radi, što onda. Znači, ide se na hitnu bez uputnice”.
“Sve je popis želja, tako su vam i te uputnice popis želja”, rekao je Josip Delin sa Šolte.
Takva ideja ne smeta liječnicima obiteljske medicine koji bi uputnice i izdavali. Smeta ih nedovoljna educiranost pacijenata.
“Ono što je prijedlog, koji smatram da je ispravan, je to da se na OHBP smije doći samo s uputnicom liječnika obiteljske medicine. Mi pacijente i sad nekada pošaljemo, ali to recimo bude mjesečno samo tri do pet pacijenata”, rekla je za N1 Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Ako njihov liječnik u tom trenutku ne radi – i za to postoji rješenje, već dobro uhodano.
“Mi dežuramo vikendima i praznicima na našim mjestima posebnog dežurstva. Nije da nismo dostupni, ništa se neće dogoditi ako recimo pola dana ne možete doći”, rekla je Krolo.
Jedan od modela je i uvođenje posebnih trijažnih ambulanta unutar Objedinjenih hitnih bolničkih prijema. Kojem je modelu skloniji, ministar danas nije htio otkriti.
“Trebali bi u budućnosti naći načina kako smanjiti gužve, da onemogućimo nepotrebne posjete i da omogućimo mjesta ljudima koji su došli s pravim razlogom”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Oni koje i sa i bez razloga pacijenti najčešće zovu su hitnjaci – smatraju da rješenje nije ni u uputnicama ni u trijažnim ambulantama.
“Morat će se od toga svega nešto i naplaćivati. 40 posto su svjesni toga da ne trebaju doći na hitnu, ali ipak dođu. To je velik postotak. Oni to vrijeme koriste nauštrb ljudi koji su najhitniji slučajevi, a to su oni koji šute, pristojno se ponašaju i čekaju svoj red”, kazao je Danijel Šota, predsjednik hrvatskog sindikata hitne medicine.
Na hitnom prijemu imaju i izračun: “Više od 80 posto, a mi znamo da je to i 90 posto čine nehitni pacijenti. To je strašno. To je strašno. To je ogroman gubitak za hrvatsko zdravstvo. Netko će se jednog dana morati zapitati tko to sve plaća. Pa mi. Svi mi koji radimo, plaćamo taj zdravstveni sustav, koji bez kontrole troši novac”, dodao je.
Dok se u ministarstvu odluče koji je model ispravan, objedinjeni hitni bolnički prijemi i dalje će pucati po šavovima. No, pitanje je koliko će šavovi još moći držati, piše N1.
