Nakon Splita i Žrnovnice – vrijeme je za Vis. „Šta će selo reć“, zbirka priča Marina Mihanovića koja je u svega nekoliko mjeseci stigla do drugog izdanja i okupila brojnu publiku na dosadašnjim promocijama, bit će predstavljena u srijedu, 19. kolovoza u 20 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vis.
Bit će to prvo predstavljanje knjige izvan Splita, nakon četiri vrlo posjećene književne večeri u Splitu i Žrnovnici.
Iako je duboko ukorijenjena u Žrnovnici, njezinim ljudima, jeziku, običajima, mitovima i legendama, „Šta će selo reć“ pokazala se kao priča mnogo šira od mjesta u kojem je nastala. Život nekadašnjeg malog dalmatinskog mista, njegove radosti, strahovi, vjera i praznovjerja, ljubavi, svađe i ono vječno pitanje „šta će selo reć“ lako se mogu preslikati na brojne dalmatinske sredine.
O književnoj i kulturnoj vrijednosti knjige pisali su doc. dr. sc. Nikola Sunara, čija je recenzija uvrštena kao predgovor drugom izdanju, te prof. dr. sc. Katarina Lozić Knezović, autorica pogovora. Sunara knjigu posebno vrednuje kao doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine i lokalnog identiteta. Upravo će Vis biti zanimljivo mjesto za razgovor o drugoj strani te priče – univerzalnosti knjige i sličnostima između života i mentaliteta nekadašnje Žrnovnice i otočkih malih sredina.
O tome će uz Marina Mihanovića govoriti Dobrila Cvitanović, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Visu, i Veljko Mratinić, viški pjesnik. Iz viške perspektive pokušat će odgovoriti na pitanje koliko su ljudi, običaji i ono famozno „šta će selo reć“ zapravo zajednički različitim dalmatinskim mjestima.
Ulomke će na Visu čitati sam autor i njegova kći Marcela Mihanović, dok će program voditi autorova supruga Mia Božić Mihanović.
Osim na promocijama, knjiga se može kupiti u svim knjižarama u Splitu (Hoću knjigu, VBZ, Znanje, Verbum, Planetopija, Školska knjiga), u Zagrebu je dostupna u knjižarama Znanje, Ljevak i Dominović, a u ostalim dijelovima Hrvatske dostupna je putem web prodaje.
Žrnovnica ima svoje priče, Vis svoje. Ali kad se zagrebe ispod različitih govora i običaja, možda se pokaže koliko su sva dalmatinska mista zapravo vrlo slična.