Srčani udar ne pogađa isključivo starije osobe ili one s već dijagnosticiranim bolestima srca. Stručnjaci upozoravaju da se može dogoditi i ljudima koji se osjećaju potpuno zdravo, a razlog često leži u rizičnim čimbenicima koji se godinama neprimjetno razvijaju.
Kardiovaskularni kirurg dr. Jeremy London na svom je YouTube kanalu objasnio da je najčešći uzrok srčanog udara ateroskleroza, odnosno postupno nakupljanje masnih naslaga u arterijama. Takve naslage sužavaju krvne žile, otežavaju protok krvi i mogu dovesti do iznenadnog prekida opskrbe srčanog mišića kisikom.
Jedan od ključnih pokazatelja rizika je povišena razina kolesterola. Prema riječima dr. Londona, upravo se začepljenja povezana s kolesterolom nalaze u podlozi velikog broja srčanih udara, zbog čega je redovita kontrola masnoća u krvi iznimno važna.
No kolesterol nije jedini problem. Među najvažnijim čimbenicima rizika liječnik navodi i pušenje, ističući kako istraživanja pokazuju da bi se velika većina srčanih udara mogla izbjeći uklanjanjem promjenjivih čimbenika rizika. Slična upozorenja iznosi i British Heart Foundation, koja navodi da kemikalije iz duhanskog dima oštećuju stijenke krvnih žila i ubrzavaju razvoj ateroskleroze.
Na popisu se nalazi i kronični stres. Iako sam po sebi ne uzrokuje srčani udar, često dovodi do navika koje dodatno povećavaju rizik, poput pušenja, prejedanja ili čestog konzumiranja visokokalorične hrane.
Dr. London upozorava i na metabolički sindrom, odnosno kombinaciju poremećaja među kojima su dijabetes, povišen krvni tlak i nakupljanje masnog tkiva u području trbuha. Povećani opseg struka jedan je od pokazatelja da je rizik za razvoj bolesti srca veći.
Kao dodatne čimbenike izdvaja neuravnoteženu prehranu, nedovoljno kretanja, lošu kvalitetu sna i pretjeranu konzumaciju alkohola. San je pritom često zanemaren dio zdravlja srca. British Heart Foundation upozorava da redovito spavanje kraće od sedam sati povećava rizik od poremećaja srčanog ritma, povišenog krvnog tlaka tijekom noći i metaboličkih poremećaja. Ni predugo spavanje nije bez rizika jer se više od devet sati sna povezuje s većom učestalošću bolesti krvnih žila te srčanog i moždanog udara.
Prekomjerno pijenje alkohola također može imati ozbiljne posljedice jer povećava vjerojatnost razvoja hipertenzije i drugih bolesti srca i krvnih žila.
Prema riječima dr. Londona, velik dio rizika moguće je smanjiti usvajanjem zdravijih životnih navika. To uključuje prestanak pušenja, redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetnu prehranu, održavanje zdrave tjelesne težine, kontrolu stresa i dovoljno sna. Posebno ističe važnost održavanja omjera opsega struka i visine manjeg od 0,5.
Srčani udar nije uvijek moguće spriječiti, no liječnici naglašavaju da se dosljednim brigom o zdravlju mogu znatno smanjiti izgledi za njegov razvoj. Ako se pojave simptomi poput jake boli ili pritiska u prsima, otežanog disanja ili iznenadne slabosti, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.