Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Štorije
    • ARHEO Dalmacija
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSOBENJACI
    • SPLITSKI GRADONAČELNICI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Štorije
    • ARHEO Dalmacija
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSOBENJACI
    • SPLITSKI GRADONAČELNICI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Kamenolom u Dalmaciji želi utrostručiti eksploataciju: Godišnje bi se vadilo čak 300.000 kubika kamena! Što je s utjecajem na okoliš?

Površina eksploatacijskog polja ostala bi ista, ali bi se kamen vadio znatno intenzivnije. O zahtjevu se sada vodi postupak pred Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije
D.C. / Foto: Ilustracija3. studenoga 2026. 21:04
kamenolom benkovac2-2
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp Email

Na području Donjih Biljana, nedaleko od Benkovca, priprema se značajna promjena u radu postojećeg kamenoloma. Tvrtka Tipka Benkovac zatražila je povećanje godišnjeg kapaciteta eksploatacije tehničko-građevnog kamena sa 100.000 na čak 300.000 kubičnih metara.

Riječ je o trostrukom povećanju planirane godišnje količine eksploatiranog kamena na eksploatacijskom polju Kosa, za koje je pokrenut postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je 28. listopada 2026. godine informaciju o zahtjevu i pripadajući elaborat zaštite okoliša.

Tri puta više kamena, ali bez proširenja kamenoloma

Prema dostupnoj dokumentaciji, planirano povećanje kapaciteta ne bi zahtijevalo širenje postojećeg eksploatacijskog polja.

Kamenolom Kosa prostire se na površini od 10,89 hektara, a izmjena zahvata predviđa intenzivnije iskorištavanje mineralnih rezervi unutar postojećih granica.

kamenolom benkovac

To znači da se ne planira trostruko povećanje površine kamenoloma, nego trostruko povećanje količine kamena koja bi se mogla eksploatirati tijekom jedne godine.

Prema elaboratu, ne predviđaju se ni bitne promjene postojeće tehnologije eksploatacije i korištene mehanizacije.

Umjesto 36 godina, eksploatacija bi trajala samo 12

Posebno je zanimljiv podatak o planiranom trajanju eksploatacije.

Prema dosadašnjem planu, raspoložive rezerve kamena trebale su se iskorištavati tijekom približno 36 godina.

Ako se odobri povećanje godišnjeg kapaciteta, planirano razdoblje eksploatacije skratilo bi se na približno 12 godina.

Drugim riječima, predviđene količine kamena vadile bi se znatno bržim tempom.

Nakon završetka eksploatacije predviđena je konačna sanacija i biološka rekultivacija kamenoloma, odnosno uređenje prostora nakon završetka rudarskih aktivnosti.

Ministarstvo mora procijeniti treba li nova studija

Za eksploatacijsko polje Kosa već je ranije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ministarstvo je u listopadu 2021. donijelo rješenje o prihvatljivosti tadašnjeg zahvata, uz propisane mjere zaštite okoliša i praćenja njegova stanja.

kamenolom benkovac3-2

Međutim, sada se traži znatna promjena godišnjeg kapaciteta, zbog čega je otvoren novi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

U tom će se postupku razmotriti dokumentacija, mišljenja nadležnih tijela i zainteresirane javnosti te utvrditi je li potrebno provesti cjelovitu procjenu utjecaja izmijenjenog zahvata na okoliš.

Važno je naglasiti da pokretanje postupka ne znači da je povećanje eksploatacije već odobreno.

Koliko će više kamiona prolaziti ovim područjem?

Jedno od važnijih pitanja povezanih s planiranim povećanjem eksploatacije odnosi se na mogući utjecaj na promet, buku, prašinu i kvalitetu života stanovništva.

Ako bi se godišnje vadilo 200.000 kubičnih metara kamena više nego što je trenutačno predviđeno, trebalo bi razjasniti i na koji bi način povećane količine materijala bile transportirane te bi li to dovelo do dodatnog opterećenja lokalnih prometnica.

Broj dodatnih kamionskih vožnji ne može se pouzdano utvrditi samo iz podatka o godišnjoj količini kamena, nego ovisi o organizaciji prijevoza, kapacitetima vozila i drugim logističkim okolnostima.

Upravo bi ta pitanja, uz mjere zaštite od buke i prašine, trebala biti važan dio razmatranja planiranog zahvata.

Konačnu odluku o potrebi provedbe nove procjene utjecaja na okoliš donijet će nadležno Ministarstvo nakon završetka propisanog postupka.

Pratite portal Dalmacija Danas na GoogleuDodajte nas među omiljene izvore↗
Moja reakcija na članak je...
Ljubav
0
Haha
0
Nice
1
What?
1
Laž
3
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJČITANIJE VIJESTI
NAJNOVIJE VIJESTI
Učitavanje…
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.