"Smokva, do smokve. Ovu godinu ih imo. Mogu u kašetice, mogu na grajele, ni važno.
Važno je da su zdrave i da imo sunca. A tega ovu godinu imo obilato. Po današnjem vrimenu nam se čini ko do sad ni uspi osušit, već i neće", poručili su na Facebook stranici Dola na Braču uz ove divne fotografije:
U nastavku pročitajte osnovne savjete prof.dr.sc. I. Mujića s Poljoprivrednog odjela u Poreču, Veleučilišta u Rijeci.
- Smokva je plod biljke, to jest drva kojeg latinskim imenom nazivamo Ficus carica. To je prava mediteranska kultura, koja se najčešće jede sirova ili "konzervirana " sušenjem, a može biti i ukusan dodatak rakiji lozovači kao i drugim raznim jelima. U sebi sadržava od 10-15% voćnog šećera, a osobito treba istaknuti da je bogata pigmentom beta-karotenom (* 90 *g/100 grama).
-
Beta-karoten je preteča od koje se u našem organizmu stvara toliko potreban vitamin A.
- Vitamin A važan je u stvaranju i održavanju procesa vida.
- Nadalje, taj vitamin je važan za zdravlje i ljepotu kože, za održavanje obrambenog sustava organizma, štiti od štetnih utjecaja sunčevih zraka i ponovno, od slobodnih radikala.
- Istraživanja provedena posljednjih godina govore o pozitivnom utjecaju beta-karotena, te vitamina A u kontroliranim dozama, na procese zaustavljanja rasta pojedinih vrsta tumorskih stanica.
- Svježi plodovi sadrže puno šećera, 12-14%, uglavnom glukozu i fruktozu, zatim organske kiseline 0,1-0,4% (jabučna i limunska kiselina) i značajne količine pektina, 0,5-4,2%.
- Smokva sadrži triptofan,a on pomaže u uklanjanju nesanice i pomaže da mozak ispravno iskoristi glukozu.
- Smokva sadrži dosta prirodnog šećera,a šećer stimulira mozak tako da možemo razmišljati brže, bistrije i brže doći do potrebne informacije. Smokva je izvrsno ‘’gorivo za mozak’’!
- Od vitamina sadrži vitamine: C, B1, B2, karotene, a od mineralnih tvari: kalcij, kalij, magnezij, fosfor, željezo, bakar, fermente ficin i druge proteaze.
- Suhi plodovi smokve vrlo su kalorični jer sadrže 50-70% šećera.
- U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg magnezija, a jednaka količina sušenih smokava sadržava trostruko toliko magnezija.
- Podsjetimo se - magnezij je jedan od ključnih čimbenika koji naš organizam štite od štetnog utjecaja psihičkog stresa.
- On je zaista pravi melem za stanice živčanog sustava. Osobito se preporučuje uzimati namirnice bogate magnezijem u stanjima napetosti, anksioznosti, depresije i kod predmenstrualnog sindroma.
- Pogledajmo tablicu i vidjet ćemo višestruku nutritivu korist svježe i suhe smokve.
Tablica: Što sve možemo pronaći u 10 dkg svježih, ili suhih smokava
Smokve | Svježe | Suhe |
Kilokalorija (Kcal)/ kiloJoula (kJ) |
47/200 | 256/1100 |
Proteini | 0.9 g | 3,5 g |
Masti | 0,2 g | 2,7 g |
Šećer | 11,2 g | 58 g |
Vlakna | 2 g | 13 g |
Natrij | 2 mg | 87 mg |
Kalij | 270 mg | 1010 mg |
Željezo | 0,5 mg | 3 mg |
Kalcij | 43 mg | 186 mg |
Vitamin A | 15 mcg | 8 mcg |
- Kalcij je najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu. Od 1 do 1,5kg kalcija sadržanog u ljudskom organizmu, 99% se nalazi u kostima i zubima.
- Neophodan je za izgradnju kostiju i zuba, prijenos živčanih impulsa, te kontrakciju mišića. Međutim, najpoznatija uloga kalcija je prevencija osteoporoze.
- Većinu potrebog kalcija dobivamo iz mliječnih proizvoda.
- Ostali dobri izvori kalcija su smokve, sardine, losos, alge, zeleno povrće, sušeno voće, orašasti plodovi i tofu.
|
|
- Svi dijelovi biljke sadrže mliječni sok koji se koristi u mliječnoj industriji kao sredstvo za zgrušavanje.
- Enzim mliječnog soka - ficin koristi se u proizvodnji sireva, te za čuvanje i poboljšanje kvalitete mesnih proizvoda.
- U listovima smokve otkriveni su flavonal rutin 0,1%, furokumarini 0,2-0,5%, psoralen, bergapten, masne kiseline i eterično ulje.
- Sok listova ima ublažavajuće i protuupalno djelovanje, te se preporučuje za suhu i masnu kožu.
- Psoralen i eterično ulje iz listova imaju fungicidno djelovanje i baktericidna svojstva.
- U prehrani smokva se preporučuje za poboljšanje probave, kao blago umirujuće sredstvo, te za povećanje bubrežne aktivnosti.
- U narodnoj medicini smokva je odavno popularna kao sredstvo protiv kašlja.
- Pravi se sirup od plodova smokve kuhanih u mlijeku.
Brojna istraživanja naznačila su i antitumorsko djelovanje – što smo već spomenuli.
- Prve smokve dozrijevaju oko Blagdana svetog Petra i u narodu su poznate pod nazivom Petrovače.
- Krupni sočni plodovi jedu se svježi ili se od njih priprema marmelada, no nisu povoljni za sušenje.
- Osim što u petrovačama možete uživati želucem, djelotvorne su i u zaštititi kože.
Obiluju, naime, karotinom koji je dragocjen u pripremi kože za izlaganje sunčanju, o čemu dovoljno govori činjenica da je jedan od glavnih sastojaka preparata za sunčanje.
- Smokva je vrlo specifičan i lakopokvarljiv plod. Zbog toga se i prerada smokava u određenoj mjeri razlikuje od prerade ostalih vrsta voća.
- Smokvu uglavnom možemo preraditi na relativno veliki broj načina od kojih su za naše podneblje i za mogućnosti OPG-a
( obiteljsko proizvodnog gospodarstva ) prikladne slijedeće metode i to :
- 1. Sušenje smokava ( nekoliko načina u ovisnosti od odabrane tehnologije i raspoloživih sušara )
- 2. Proizvodnja rakija od svježih smokava
- 3. Proizvodnja konfetura – od svježih smokava
- 4. Proizvodnja marmelada od svježih smokava
- 5. Proizvodnja termostabilnih filova od svježih smokava
- 6. Proizvodnja kandiranih smokava
- 7. Proizvodnja kompota od jabuka i smokava
- 8. Zamotuljci sa smokvama
- 9. Kolač od smokava ( bez pečenja )
- 10. Smokvenjak
- 11. Korčulanski kolač od suhe smokve
- 12. Rolada od smokava
- 13. Oblatne sa suhim smokvama
- 14. Pečene smove sa medom i viskijem
Prerada suhih smokava (smokvenjak, kolač od smokava, keksi sa smokvama, kruh sa smokvama
- Sve ovo spada u neki od načina konzerviranja ovog proizvoda – jer konzerviranje je najjednostavnije rečeno način produženja trajanja proizvoda kako bi ga mogli koristiti i kad ga nema tj. van sezone.
- Još ponešto da kažemo o smokvi. Odlično se kombinira sa pršutom, šunkom i sirom – a zašto?
- Smokve proizvode protein-enzim koji pomaže digestiju, a ujedno prekida konektivna tkiva u mesu – čime čini meso mekšim-omekšivač mesa ili meat tenderiser, pa služi kao pojačivač okusa mesa.
- Suhe smokve mogu se odlično dopunjavati i koristiti sa šljivama i marelicama kod pripreme mogućih jela.
BRANJE SMOKAVA
Ulazimo u razdoblje kada dozrijevaju plodovi ljetno-jesenskih sorti smokava. Dio će se koristiti za jelo svjež, a najveći dio će se sušiti na suncu ili u za to posebno izrađenim sušarama. Vrlo mali dio će se koristiti za izradu prerađevina, ali je budućnost razvoja smokvarstva u razvoju prerađevina i izradi cjele palete raznih proizvoda na bazi smokava, za početak bi tržištu trebalo ponuditi bar 15-20 različitih proizvoda.
Da bi se dobio vrlo ukusan i kvalitetan osušeni plod, potrebno je pravilno i pravodobno ubrati plod, savjesno ga i stručno sušiti. Ako se ti poslovi ne obavljaju pravilno i pravodobno, i najljepši i najkvalitetniji plodovi postaju kvarljivi, pa na kraju završe kao industrijska roba ili stočna hrana. U tom cilju potrebno je poštivati nekoliko glavnih pravila u berbi i sušenju.
- Najprije treba znati da plodovi smokve dozrijevaju postupno, najčešće u tijeku 30 - 40 dana.
- U skladu s tim, treba ih redovito brati, najdulje u roku tri dana.
- Plodovi se beru neposredno prije prezrelosti (kada se smanji količina vode i poveća količina šećera), kada im je kožica blago smežurana.
- Ubrani plodovi u svježem stanju slažu se drškom prema dolje na rešetkaste oblike (ljese, podmetače...)
- Zreo plod smokve prikladan za sušenje svojim položajem na mladici sam pokazuje kad ga treba ubrati.
- Visi na svojoj peteljci kao da je obješen na čavlu.
- U ponekih sorata može imati i malo uzdužno napuknutu kožicu.
- Plod se obvezno bere s peteljkom, koja se u zrelog ploda lako odvaja od mladice (drva) na kojoj visi.
- Ubrani plod bez peteljke je potencijalni uzročnik lošeg sušenja i kvarenja, te napada nametnika.
- Ubrani plodovi se slažu u plitke sandučiće ili slične posude.
- Plodovi u debelim naslagama ozlijede se i gnječe, što smanjuje njihovu kakvoću.
- Pri prevoženju treba osigurati da se što manje tresu.
- Berači bi trebalo da nose rukavice da se zaštite od exkudata koji može da iritira kožu.
- S obzirom da su one vrlo meke i sočne u berbi, moraju se brati vrlo pažljivo jer pucaju. Nakon toga se njima mora manipulirati vrlo pažljivo.
- Najbolje je da se odmah beru u plitke letvarice u kojima se nalaze ulošci sa mjestima za svaki plod odvojeno, tako da se spriječi dodirivanje i kvarenje.
- Prezreli plodovi se prepoznaju po kiselom mirisu.
- Napukle i mehanički oštećene plodove treba odmah odbaciti jer se pri transportu brzo kvare.
- Smokve u svježem stanju se inače čuvaju u hladnjači na temperaturi 0oCi na relativnoj vlažnosti 85-90%.
- Prema američkim podacima, u takvim uvjetima se mogu uspješno čuvati do 14 dana.
- Transport plodova, zbog brzog kvarenja na višim temperaturama, treba izvoditi samo hlađenim vozilima.
- Berbu plodova treba obaviti u ranim jutarnjim satima dok su oni još hladni.
- Pokožica pri berbi mora biti suha da ne bi pri sumporiranju došlo do njenog oštećivanja od sumporne kiseline.
Kemijska i antioksidativna obrada smokava – tretmani prije sušenja :
- Različite vrste smokava imaju različitu :
- veličinu ploda
- različit sadržaj vlage
- različit sadržaj šećera
- različiti debljinu pkožice, a kako su sve ovo faktori koji utječu na brzinu, način i kvalitet sušenja – to je svaka sorta specifična u pogledu sušenja i dobro bi bilo poznavati karakteristike bar osnovne, gore navedene za svaku sortu koju želimo sušiti.
- Dakle, ukoliko želimo proizvoditi suhe smokve onda u startu moramo odabrati takve sorte koje su pogodne za sušenje.
- O tome moramo voditi računa već kod osnivanja nasada smokve.
- O čemu Vam je moj kolega Prgomet više govorio.
- Kako su smokve lako pokvarljive u svježem stanju zbog visokog sadržaja vode i šećera – to procesi enzimatskog posmeđivanja i fermentacije počinju vrlo brzo jer se u tzv. epifitnoj mikroflori koja se nalazi na površini smokve nalaze mikroorganizmi koji izazivaju fermentaciju i kvarenje, pa ih je potrebno uništavati.
- Isto tako vanjski sloj ploda smokve prevučen je jednom tankom voštanom kutikulom, a i različita je debljina i struktura ovog vanjskog sloja, pa je potrebno ukloniti tanki voštani sloj i razmekšati vanjski sloj ploda radi bržeg i lakšeg sušenja. Iz tih razloga se smokve tretiraju prije sušenja.
- Oksidacija (djelovanje kisika na posmeđivanje ili promjenu okusa) zaustavlja se antioksidativnim sredstvima (sumporenje sa SO2 ili tretiranje askorbinskom kiselinom –vitamin C).
- Vrlo često se primjenjuje i mokro sumporenje, pri čemu se upotrebljava kalijev metabisulfit, koji se otapa u vodi te se voće potapa u tu otopinu 5–20 minuta.
- Tako obrađene sumporom, smokve nisu štetne za zdravlje, ali u suhim smokvama sumpora ne smije biti više od 0,01 %, odnosno 0,1 g/kg suhih smokava.
- Sumporiranje je proces koji se koristi kod pripreme svježih smokava za sušenje tj. pred sam proces sušenja. Sumporiranje se izvodi u posebnoj sobi za sumporiranje.
- Ono se izvodi da bi se spriječila fermentacija u tijeku procesa sušenja. Služi za izbjeljivanje pokožice smokve i smokve dobivaju ljepšu, svjetliju boju jer se zaustavlja proces enzimske oksidacije i posmeđivanje proizvoda smokve.
- Sumporni dim djeluje štetno na mikroorganizme na površini ploda posebno gljivice i kvasce koje izazivaju fermentaciju proizvoda bogatih šećerom.
- Mora se voditi računa o dužini trajanja sumporiranja jer proizvod može postati kiselkast i može izazvati probavne smetnje ukoliko su smokve previše izložene sumpornom dimu.
- Samo svijetle smokve mogu se sumporirati. Ako sumporiramo crne smokve dobije se jedna vrlo nepoželjna i neugodna boja.
- Ukoliko sumporiranje vršimo u komorama, onda je potrebno na 1 m3 prostora komore da izgori 42,8 g čistog sumpornog praha, da bi se postigla 3%-tna koncentracija SO2 zraka ili na 1m3 oko 30l SO2.
- Umjesto sumporiranja može se koristiti i potapanje svježih smokava prvo u čistu vodu ( pranje ), a zatim u slanu vrelu-prokuhanu vodu 1 sekunda i ponoviti to 2 puta.
- Ovo će omekšati pokožicu smokve i olakšati sušenje.
- Umjesto sumporiranja može se koristiti dipovanje tj. uranjanje smokava ( prethodno opranih u hladnoj vodi ) u kipuću otopinu 0,1 % NaOH za 1 minutu.
- Ovaj način naročito primjenjujemo kod guljenja plodova smokve za proizvodnju različitih proizvoda ukoliko želimo odstraniti pokožicu jer se ona na ovaj način lakše odstranjuje.
- Pranje smokava poslije ovog nije neophodno.
- Sumporiranje se može vršiti u improviziranim prostorijama od lakog materijala, panela, šperploče, lesonita i sl.
SUŠENJE SMOKAVA :
- Proces sušenja smokava je različit u različitim zemljama u prvom redu iz razloga različitih sorti i različite kvalitete smokava
- ( male ili velike, vrlo slatke ili vodenaste, tanke ili deblje pokožice ) što sve utječe na sam način i kvalitetu sušenja.
- Tijekom procesa sušenja smokve trebaju biti dovoljno suhe, ali ne i presuhe.
- Dovoljno su suhe ako smokve okvirno izgube ½ od svoje težine u svježem stanju. Suhe smokve kada ih pritisnemo između prstiju trebaju da budu meke, a sadržaj treba da bude malo pulpozan i kada se pritisne da se ne vraća u svoju prijašnju formu.
- Drugim riječima pulpa ili meso smokve treba da bude plastično, a ne elastično.
- Ukoliko smokve nisu dovoljno osušene one će se kvariti, postat će kisele, razvijat će se na njima plijesni i one će biti neupotrebljive.
- Presušene smokve postat će tvrde, izgubit će aromu i boju, bijele će postati tamnije, a crne će dobiti prljavo smeđu boju.
- Presušene smokve mogu se poboljšati djelomično potapanjem u vodu za kraće vrijeme, ali ne dovoljno osušene smokve ne mogu se ni na koji način popraviti.
- Sam način sušenja smokava ovisi od puno faktora među kojima je primaran izbor sušare i samog tehnološkog postupka sušenja.
- Općenito se različiti prehrambeni proizvodi mogu sušiti na preko 14 različitih načina od kojih svi nisu pogodni za smokvu, ali mnogi i jesu.
- No, općenito što možemo reći ne poznavajući tip sušare – ono što vrijedi generalno je slijedeće :
- Temperatura u sušioniku ne treba biti prevelika već oko 45-50oC, a sušenje na tim temperaturama traje oko 30-40 sati, a može i 65oC do 75oC, a trajanje sušenja je 5 sati – ovisno o vrsti smokve i tipu sušare.
- Sve ovo ovisi o tipu sušare :
- - klasične sušare
- - kondenzacijeske sušare
- - vakuum sušare
- - tunelske sušare, a postoje i drugi
- sofisticiraniji način sušenja kao što je - liofilizacija
Slike šušara nekih od proizvođača
- STRIX d.o.o. Utinjska 23, 10020 Zagreb Tel: + 385 (0)1 2370 381 fax: + 385 (0)1 2370 675 mob.: 098 1613 004 E-mail:
- Inženjering na području pripreme farmaceutske, pitke, kotlovske, rashladne, bazenske, tehnološke vode, pročišćavanja otpadnih voda i zraka, skladištenja opasnih tvari
- EUCLID d.o.o.
- ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE • VINKOVCI
- Starčevićeva 4, 32100 Vinkovci, Hrvatska • tel/fax: +385 32 306 362
- tel/fax: +385 32 331 341 • e-mail: • www.euclid.hr
- Suhe smokve na nekoliko sati prije pakiranja treba potapati u vreloj ( ključaloj ) slanoj vodi (4%) ili u vreloj morskoj vodi ''Morenje''.
- Prvo se smokve potapaju u svježu hladnu vodu 2-3 sekunde, a iza toga u vrelu morsku vodu 2-3 sekunde. Izvade se da se sva voda ocijedi i ponovo urone u vrelu morsku vodu na 2-3 sek., a potom se osuše nekoliko sati.
- Ovim postupcima smokva dobije 3-4 % vlage, te se mora ponovo još malo prosušiti kako bi sadržaj vlage bio 22-25 %.
- U tijeku ovog sušenja poslije dipovanja smokve trebaju biti pokrivene ako ne postat će tamne.
- Smokve koje su potapane ujutro moraju biti pakirane isti dan.
- Pakiranje suhih smokava može se raditi u male vijence koji se umotavaju u celofanske omote, različite vrste kartonske i drvene ambalaže.
- Suhe smokve se najbolje čuvaju na 0-2 oC i pri relativnoj vlažnosti zraka oko 75 %.
- Na temperaturi 0oC se mogu čuvati 12 mjeseci, a u lošijim uvjetima kraće.
- Okusi se pri sušenju mijenjaju, aroma postaje izrazitija.
Prednosti kondenzacijske sušare
- Su u tome što omogućuje mjerenje kondenzirane vode i s tim upravljanje optimalnim sušenjem smokava u 8-satnom, 12-satnom ili 24-satnom modulu.
- Promjene koje nastaju pri sušenju smokava su fizikalne (promjena oblika i volumena, smežuranje i savijanje), smanjuje se količina vode sa 80-90 % na svega 12-22 %, promijeni se i boja.
- Kemijske promjene odnose se na povećanje udjela mineralnih i organskih tvari, ishlapljuje dio aromatskih tvari te se uništi dio vitamina i enzima.
ŠTO JE SVE NEOPHODNO IMATI UZ SUŠARU
Potrebna oprema:
- refraktometar;
- pH metar, epruveta i reagens za titraciju kiselina;
- sanduci za voće;
- kuhinjska vaga;
- posuda za pranje plodova;
- antioksidanti (sumpor u različitim oblicima, askorbinska kiselina, limunska kiselina);
- posuda za namakanje voća u otopinu antioksidanata;
- cjedilo;
- sušionik voća ( smokava );
- plastične vreće za pakiranje;
- plastična posuda.
NEKE RECEPTURE
Rakija od smokava
- Tehnologija prerade smokve u rakiju uključuje:
- berba, priprema i sušenje plodova
- usitnjavanje i gnječenje plodova
- alkoholno vrenje komine
- destilacija prevrele komine
- odležavanje, dozrijevanje i završna izrada rakije. Berba, priprema i sušenje plodova
- Alkoholno vrenje komine
Treba znati da visoke koncentracije šećera u komini sprječavaju razvoj i rast kvasaca.
- Zbog toga je potrebno koncentraciju šećera smanjiti na količinu od oko 10-17% šećera.
- Zato se nakon stavljanja usitnjenih i izgnječenih plodova u vrionik dodaje na 100 kg suhih smokova oko 300-350 litara tople vode, temperature oko 50° C.
- Takvu otopinu ostavi se stajati oko 1 dan da plodovi smokve nabubre.
- Tako pripremljenoj komini od smokava, ohlađenoj na temperaturu od oko 22° C, dodaje se odgovarajuća prethodno pripravljena i razmnožena količina selekcionirane kulture kvasca.
- Budući da je komina od smokava siromašna mineralnim tvarima i osobito vitaminom B , potrebno joj je dodati i odgovarajuću hranu za kvasac.
- Ukoliko ne bismo dodali hranu za kvasac koja sadrži mineralne tvari i vitamine, moglo bi doći do zastoja u procesu vrenja i u krajnjem slučaju do prestanka vrenja (pri dodavanju hrane za kvasac valja se pridržavati upute proizvođača).
- Vrenje komine treba provoditi postupno, pri temperaturi od 22 do 24° C. Nije potrebito namještanje kiselosti komine tj. pH-vrijednosti dodavanjem kiselinskog pripravka.
- Završetak vrenja ustanovljuje se na isti način kako je opisano kod alkoholnog vrenja soka ili masulja šljive.
- Alkoholno vrenje je potpuno završeno kada filtrat prevrele komine pokazuje vrijednost od 7 do 12°Oe (mjereno vagom po Oe-chsleu).
- Destilacija prevrele komine
- Preporučuje se destilaciju provoditi odmah po završetku vrenja komine, jer bi inače moglo doći do gubitka poželjnih aroma.
- Za dobru kvalitetu destilata potrebito je obaviti dvokratnu destilaciju.
- Prosječno se od 100 kg suhih smokava može očekivati oko 56 litara 45% rakije.
- Odležavanje, dozrijevanje i završna izrada rakije
Nakon dozrijevanja destilata od najmanje šest tjedana, potrebno je destilat razrijediti vodom na jačinu od oko 45 vol% alkohola.
- Ne preporučuje se ohlađivanje rakije na temperaturu ispod 5°C ili držanje u hladnjaku, jer na nižim temperaturama dolazi do izdvajanja eteričnih ulja, a s njima i pojedinih aroma.
KRUH OD INTEGRALNOG BRAŠNA SA SMOKVAMA
- Namirnice
- 350 g integralnog brašna
- 200 g raženog brašna
- 2 vrećice suhog kvasca
- 1 žlica kima
- 500 g sjeckanih suhih smokava
- 3 žlice smeđeg šećera
- 1 žličica soli
- naribana limunova kora
- 3/8 l mlake vode
Priprema
- U većoj posudi pomiješati brašno, kvasac i sve ostale sastojke, te uz dodavanje vode umijesiti tijesto.
- Ostaviti da ga da stoji dok mu se obujam ne udvostruči, a potom ga premijesiti i ponovno ostaviti na toplom mjestu da stoji oko 20 minuta.
- Zatim tijesto podijeliti na dva dijela, oblikovati štruce ili neki drugi željeni oblik i staviti u nauljeni pleh.
- Na štrucama treba nožem napraviti 2-3 reza da ne bi popucale. Potom peći oko 30 minuta na 200ˇC.
Suhe smokve s portom i kozjim sirom
- Sastojci
- 400 mlporta ili nekog drugog desertnog vina (npr. prošeka)
- 3 žlicesmeđeg šećera
- 1 štapić cimeta
- 4-5 klinčića
- 16 suhih smokvi
- 250 g mekanog kozjeg sira
- korica od limuna
- sok od limuna
- 1 žlica maslinovog ulja
- 2 žlice meda od kestena
Priprema
- 1. Zakuhajte porto sa šećerom, štapićem cimeta i klinčiće.
- 2. Dodajte smokve i pustite ih da kuhaju 5 do 6 minuta. Izvadite i ostavite da se ohlade.
- 3. Pjenasto izradite kozji sir, koricu i sok od limuna, maslinovo ulje i dvije žlice meda od kestena.
- 4. Ohlađenim smokvama odrežite gornji dio, a donji napunite sirom. Poklopite ih gornjim dijelom, kao šeširom.
Smokvenjača
- Sastojci
tijesto
1 šalica vode
1 šalica ulja
1 manja šalica mlijeka
1 manja šalica pekmeza od smokve
1 šalica bijelog brašna
1 šalica kukuruznog brašna
1 manja šalica šećera
Preljev
- 1 šalica vode
- 1 šalica pekmeza od smokve
- 1 šalica šećera
Priprema
Tijesto
- 1. Vodu, ulje i pekmez pomiješati u loncu i prokuhati.
- 2. Kada zavrije skinuti i umješati obje vrste brašna.
Napraviti finu smjesu.
- 3. Tijesto oblikovati po žeji
- 4. Poredati u pleh na papir za pečenje.Peći u pećnici na temp 180 stupnjeva 15 minuta ili dok fino ne porumene.
Preljev
Pomiješati navedene sastojke i ukuhavati dok se ne dobije gusti sirup.
Đem od smokava
- Sastojci
- 1 kg svježih smokava
- 1 limun
- 100 g oraha
- 500 g šećera
- 50 ml prošeka
- 1 vrećica želina
Priprema
- 1. Polovicu oraha sameljite, a preostalu količinu oraha grubo nasjeckajte.
- 2. Smokve operite, narežite na manje komade i stavite u posudu za kuhanje. Dodajte prošek, limunov sok, orahe i želin izmiješan sa dvije žlice šećera.
- 3. Zagrijavajte uz miješanje dok ne zakipi.
- 4. Nakon toga dodajte ostatak šećera, uz stalno miješanje. Pustite neka masa zakipi i uz stalno miješanje kuhajte još oko tri minute.
- 5. Kipuću smjesu stavite u čiste i zagrijane staklenke i zatvorite.
Pršut, sir feta i suhe smokve na radiču s preljevom od maslinovog ulja i limuna
- 100 g pršuta
50 g feta sira
50 g suhih smokava
200 g salate radiča
1 dcl maslinovog ulja
1 dcl limunovog soka
- Pršut, sir i smokve narezati na kockice podjednake veličine. Radić narezati na rezance i složiti na tanjur. Po salati složiti pršut, sir i smokve i preliti preljevom od maslinovog ulja i limunovog soka.
Kuglice od smokava
- Sastojci:
- Za oko 32 kuglice:
25 dag sirovog marcipana
8 dag šećera u prahu
0,2 dl ruma
8 sušenih smokava
4 žlice marmelade od naranče
10 dag usitnjanog krokanta
- Priprema:
- Zamijesite marcipan s prosijanim šećerom u prahu i rumom.
- Narežite smokve na četvrtine. Svaki komad smokve umotajte u marcipan i oblikujte u kuglu.
- Lagano zagrijte marmeladu od naranče i miješajte je da postane glatka. Kuglice od marcipana najprije uvaljajte u marmeladu a zatim u krokant.
- Na kraju poslažite kuglice na pergament da se dobro osuše
Smokve punjene čokoladom i bademima
- Sastojci
- 50 gr. badema
- 50 gr. čokolade za kuhanje
- 100 gr. putera
- 24 suhe smokve
Priprema
- 1.Smokve staviti u vrelu vodu da omekšaju.
Kada se ohlade odstraniti gornji dio sa ručkom i kašikom izdubiti smokve.
- 2.Bademe isjeci i poprziti na malo ulja a zatim ih prstima izdrobiti na sitnu parčad.
- 3.Čokoladu skuhati na pari.Kada se ohladi dodati puter i bademe.
- 4.Filom puniti svaku smokvu i zatvorimo predhodno isječenim dijelom.
Ostaviti da se ohlade
Posluživanje
- Poslužiti u papirnim korpicama
Pita od smokvi i rogača
Sastojci
- Za tijesto:
- 150 g maslaca
- 100 g šećera
- 1 vrećica Vanilin šećera
- Malo naribane korice limuna
- 300 g pšeničnog glatkog brašna tip 550
- ½ vrećice praška za pecivo
- 2 jaja
- 1 žlica kiselog vrhnja
Za nadjev:
- 500 ml mlijeka
- 100 g šećera
- 1 vrećica Vanilin šećera
- 120 g Pšenične krupice
- 120 g mljevenog rogača
- naribana korica limuna i naranče
- 50 g maslaca
- 3 jaja
- 300 g svježih smokvi ili 100 g marmelade od smokvi
Priprema
- Pjenasto izmiješajte maslac sa šećerom, vanilin šećerom i naribanom koricom limuna.
- Zatim naizmjence dodajte brašno pomiješano s praškom za pecivo i jaja.
- Na kraju dodajte kiselo vrhnje. Tijesto zatim prebacite na pobrašnjenu podlogu i oblikujte kuglu. Zamotajte u plastičnu foliju i ostavite da odstoji oko 2 sata u hladnjaku.
- U međuvremenu pripremite nadjev. U posudi zakipite mlijeko u koje ste dodali šećer i vanilin šećer pa dodajte pšeničnu krupicu i kuhajte 2 minute.
- Skinite s vatre i umiješajte mljeveni rogač s naribanom koricom limuna i naranče te pustite da se malo ohladi. Potom umiješajte maslac i jaja.
- Izvaljajte tijesto na plastičnoj foliji kako vam se ne bi uhvatio za podlogu, a gornju površinu tijesta prilikom valjanja povremeno pobrašnite. Tijesto razvaljajte na veličinu okruglog kalupa (Ø 26 cm).
- Na tijesto rasporedite na ploške narezane svježe smokve (ili razmažite marmeladu od smokava) i prelijte prethodno pripremljenim nadjevom.
- Stavite peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 170°C.
- Nakon dvadeset minuta izvadite pitu te je ukrasite trakama načinjenim od ostataka tijesta za pitu. Trake od tijesta, po želji, namažite žumanjkom, vratite u pećnicu i pecite još 20 minuta.