Kako u skupini prepoznati osobu koja problemu pristupa promišljeno, umjesto da samo želi prva ponuditi odgovor? Jedna jednostavna metoda predlaže test s dva pitanja – prvo je vrlo lako, dok drugo zahtijeva nešto više razmišljanja. Cijeli postupak traje svega nekoliko minuta.
Zamislite sastanak marketinškog tima na kojem treba odlučiti kako potrošiti preostalih 5000 eura iz budžeta za kampanju. Ideja može biti mnogo, ali kako prepoznati ljude čijem načinu razmišljanja vrijedi posvetiti posebnu pozornost?
Metoda s dva pitanja
Liječnik iz Nepala Shailesh Panthee predlaže da razgovor započnete vrlo jednostavnim pitanjem na koje bi većina prisutnih trebala znati odgovor. Cilj nije sam odgovor, nego promatranje reakcija.
Primjerice, možete pitati: "Možete li me podsjetiti što znači CTR?" Riječ je o kratici za click-through rate, odnosno udio ljudi koji kliknu na određeni element poput oglasa ili poveznice.
Nakon pitanja dovoljno je promatrati tko će prvi odgovoriti.
Prema ovoj metodi, ljudi koji imaju snažnu potrebu dokazati svoje znanje mogli bi se vrlo brzo uključiti u razgovor. Usredotočeni su na ostavljanje dobrog dojma i demonstriranje znanja, umjesto na razmišljanje o tome zašto je pitanje uopće postavljeno.
Zašto pametna osoba možda neće odgovoriti prva?
Osoba sklona analitičkom razmišljanju ne mora nužno biti prva koja će ponuditi odgovor. Umjesto toga mogla bi se zapitati zašto je postavljeno tako jednostavno pitanje i postoji li iza njega neki širi kontekst.
Upravo je takvo zastajanje dio onoga što metoda pokušava otkriti.
Nakon jednostavnog pitanja slijedi drugo, odnosno problem zbog kojeg je sastanak zapravo organiziran: "Kako bismo trebali potrošiti ostatak marketinškog budžeta?"
Tada se odnosi mogu potpuno promijeniti. Osoba koja je prva odgovorila na jednostavno pitanje možda neće imati rješenje za problem koji zahtijeva analizu.
Netko drugi mogao bi prije odgovora upitati: "Koji je primarni cilj trošenja tog novca?" Takvo pitanje može pokazati da osoba najprije želi razumjeti problem prije nego što predloži rješenje.
Možda će zatražiti dodatne podatke, pogledati bilješke ili saslušati ideje drugih članova tima prije nego što iznese vlastiti prijedlog.
Najglasniji nije nužno i najbolji
Ljudi koji dobro analiziraju probleme često ne osjećaju potrebu govoriti samo kako bi nešto rekli. Kod složenih odluka slušanje drugih i prikupljanje informacija mogu biti jednako važni kao iznošenje vlastitog mišljenja.
Zato osoba koja nekoliko trenutaka šuti, postavlja dodatna pitanja ili ne nudi odmah konačno rješenje nije nužno manje zainteresirana ili sposobna. Moguće je da upravo pokušava prikupiti dovoljno informacija kako bi donijela kvalitetniji zaključak.
Ipak, ni brz i samouvjeren odgovor ne znači da netko ne zna razmišljati. Ovakva metoda može biti zanimljiv način promatranja ponašanja ljudi u skupini, ali nije znanstveno pouzdan test inteligencije.
Mnogo je korisnije promatrati kako osoba dolazi do odgovora nego koliko joj je vremena potrebno da ga izgovori. Ponekad će najbolju ideju imati upravo osoba koja je prije odgovora odlučila saslušati sve ostale.