Lipanjske vrućine dodatno su stisle u danima vikenda za nama, a umjesto klasičnog bijega na more, osvježenje sam odlučio potražiti – u Dugopolju. Da, dobro ste pročitali. Kad vanka, čak i u hladu, temperatura opasno pleše oko 40 stupnjeva, čovjeku svašta padne na pamet. Nekome prva asocijacija bude plaža, nekome klimatizirani kafić, a meni je ovoga puta najbolja ideja bila – spustiti se pod zemlju.
Sa sjeverne strane Mosora, u selu Kotlenice koje pripada općini Dugopolje, nalazi se jedna od najvećih krških atrakcija u Dalmaciji – špilja Vranjača. I ako tražite izlet koji je blizu Splita, dovoljno drukčiji da nije “još jedan odlazak na more”, a pritom ljeti donosi pravo osvježenje, Vranjača je odličan izbor.
U njoj je temperatura zraka tijekom cijele godine oko 15 stupnjeva Celzijevih. Kad se s užarenog kamena, asfalta i ljetne žege spustite u špilju, osjećaj je gotovo nestvaran. U nekoliko minuta tijelo se resetira, glava se razbistri, a čovjek shvati da se Dalmacija ne doživljava samo na plaži, pod borovima i uz more.
Njezina čuda kriju se i duboko ispod zemlje.
Špilja koju je priroda uređivala tisućama godina
Vranjača je smještena u podnožju središnjeg dijela Mosora, s njegove sjeverne strane. Ulazni dio špilje mještanima je bio poznat od davnina, ali drugi, mnogo raskošniji dio, otkriven je početkom 20. stoljeća. Upravo taj dio danas ostavlja najjači dojam na posjetitelje.
Špilja je za turističke posjete otvorena još 1929. godine, što znači da već gotovo stoljeće privlači putnike, znatiželjnike, speleologe, izletnike, obitelji s djecom i sve one koji žele vidjeti kako izgleda kad voda i vapnenac, bez žurbe i bez ljudske ruke, naprave prostor koji izgleda gotovo scenografski.
Ali Vranjača nije scenografija. Ona je živi krški sustav. Dvorane, stalaktiti, stalagmiti, sige, stupovi, zavjese i neobični kameni oblici posjetitelja prate gotovo na svakom koraku. Neki podsjećaju na figure, neki na orgulje, neki na zaleđene slapove, a neki na potpuno apstraktne skulpture koje bi se savršeno uklopile u muzej moderne umjetnosti.
Samo što ih ovdje nije oblikovao umjetnik, nego priroda.
Od prapovijesti do današnjih posjetitelja
Ono što Vranjaču čini još zanimljivijom jest činjenica da ona nije samo prirodna atrakcija. U špilji su pronađeni važni arheološki tragovi koji pokazuju da je ovaj prostor ljudima bio zanimljiv još u davnoj prošlosti.
Špilje su kroz povijest često bile skloništa, privremeni domovi, mjesta zaklona, ali i prostori posebnog značenja. Tako je i Vranjača povezana s tragovima života i korištenja prostora od prapovijesnih vremena, preko kasnijih razdoblja, sve do naših dana.
I tu dolazimo do onoga što me tijekom posjeta posebno kopkalo.
Ne mogu se oteti dojmu da bi drugdje u Europskoj uniji ovakva znamenitost vjerojatno bila podignuta na još viši interpretacijski nivo. Ne govorim pritom o samoj špilji, jer ona već sada ima ono najvažnije – prirodnu ljepotu. Govorim o dodatnim sadržajima, pristupu, prezentaciji povijesti i arheologije, malom interpretacijskom centru na samom ulazu, prostoru u kojem bi posjetitelji mogli vidjeti priču o nastanku špilje, prapovijesnim nalazima, životu u kršu, Mosoru i ljudima koji su ovim prostorom prolazili tisućama godina prije nas.
Takav bi sadržaj bio neopisiv korak naprijed u modernizaciji destinacije.
No i bez toga, Vranjača je već sada izlet koji vrijedi odraditi.
Obitelj Punda i špilja koja nije samo posao
Na ulazu nas je dočekao Marko Punda, član obitelji koja već generacijama skrbi o špilji i posjetiteljima. I tu Vranjača dobiva onu dimenziju koju ne može zamijeniti nijedan digitalni ekran ni skupi turistički projekt – obiteljsku priču.
Jer ovo nije samo špilja u kojoj netko naplaćuje ulaznicu.
Ovo je prostor za koji se netko brine, koji se čuva, otvara, zatvara, objašnjava i prenosi dalje.
“Dalmatinski krš se ljeti brzo grije i zato je ulazak u špilju pravo osvježenje. Moj otac je ovdje radio jako dugo i uvijek se u vrijeme ručka išao odmoriti. Meni gosti najviše dolaze upravo u vrijeme ručka. Vjerojatno je sunce uzrok, ljudi znaju da se ovdje mogu rashladiti. Špilja je relativno blizu moru”, rekao nam je Marko Punda.
I zaista, to je možda najbolji praktični savjet za ljeto: kad zvizdan najjače udari, a more je već puno kupača, Vranjača nudi drukčiju vrstu osvježenja.
Bez gužve na plaži. Bez traženja hlada. Bez borbe za parking uz more. Samo špilja, 15 stupnjeva i prizori koje ne gledate svaki dan.
Ispod dostupnog dijela krije se još jedan svijet
Posebno je zanimljiva i činjenica da se ispod javno dostupnog dijela špilje nalazi još niz prostorija. No one se ne smiju probijati ni otvarati za posjete jer je riječ o osjetljivom podzemnom sustavu povezanom s vodom i podzemnom rijekom. Upravo ta informacija daje Vranjači dodatnu dozu tajanstvenosti.
Dok hodate uređenim dijelom, znate da ispod vas postoji još jedan skriveni svijet. Nevidljiv, nedostupan, ali stvaran. I možda je dobro da tako ostane. Nisu sva mjesta stvorena da ih čovjek do kraja osvoji, osvijetli, poploča i pretvori u atrakciju. Neka čuda vrijedi čuvati upravo zato što im ne možemo pristupiti do kraja.
Kada se može posjetiti Vranjača?
Špilja se može posjetiti tijekom većeg dijela godine. Ljetno radno vrijeme traje od 1. travnja do 1. studenoga, i to od 9 ujutro do 19 sati, s tim da je ulazak moguć do 18 sati. Zimsko radno vrijeme predviđeno je isključivo za naručene grupe. “Dođite nam, uživat ćete u ljepotama mosorskog podzemlja”, poručio je Marko Punda. A nakon posjeta mogu samo potvrditi – nije pretjerao.
Nakon podzemlja – Skrivena Dalmacija u Dugopolju
Nakon Vranjače posjetili smo i Centar za posjetitelje Skrivena Dalmacija u Dugopolju. Dočekali su nas mladi djelatnici Ante Dumančić, Laura Smodlaka i Nina Španović, a ono što me posebno razveselilo jest činjenica da centar, u odnosu na moj raniji posjet, ima sadržaj koji stvarno može zainteresirati i djecu i odrasle.
Centar je zamišljen kao multimedijalni i edukativni prostor koji na moderan način predstavlja prirodnu baštinu Splitsko-dalmatinske županije, s posebnim naglaskom na Mosor, krš, biljni i životinjski svijet, špilje, jame i ono što često prolazimo autom ili gledamo iz daljine, ali zapravo premalo poznajemo.
U prijevodu: ovo je mjesto koje vam pomaže shvatiti zašto Dalmacija nije samo obala. Dalmacija je i kamen. I planina. I voda pod zemljom. I suhozid. I maslina. I zmija, ptica, kukac, biljka, špilja, jama, fosil, legenda i povijest.
Virtualne naočale koje oživljavaju Mosor
Najveće otkriće ovoga posjeta za mene je bila tura s virtualnim naočalama na drugom katu. Tamo se nalaze maslina, maketa Mosora, prikaz flore i faune te umjetna špilja, ali tek kada stavite naočale, prostor se pretvara u nešto sasvim drugo. Makete životinja ožive. Poznati prostor dobije nove dimenzije.
Pojavljuju se prizori iz prošlosti, rimska vojska koja je boravila u Dalmatinskoj zagori, dvor hrvatskog kralja i još niz virtualnih iznenađenja koja ipak nećemo sva otkriti. Jer dio zabave je u tome da ih sami otkrijete. Ovakav sadržaj osobito je dobar za djecu jer edukacija prestaje biti klasično “gledaj i slušaj”, a postaje iskustvo. A kada dijete nešto doživi, puno je veća šansa da će to i zapamtiti.
Zapravo, takav pristup trebao bi biti standard u modernim posjetiteljskim centrima.
“Dođite i otkrijte što imate u Skrivenoj Dalmaciji”
Ante Dumančić iz Centra za posjetitelje Skrivena Dalmacija rekao nam je da je radno vrijeme centra od utorka do nedjelje, od 9 do 16 sati.
“Dođite i otkrijte što imate u Skrivenoj Dalmaciji. Ovdje svi dobro baratamo stranim jezicima pa su i strani gosti dobro došli”, poručio je Dumančić.
I to je važna poruka.
Jer ovakvi sadržaji nisu namijenjeni samo turistima koji slučajno zalutaju u zaleđe. Oni su možda još važniji nama koji ovdje živimo. Prečesto podrazumijevamo prostor oko sebe. Znamo da je Mosor tu, znamo da je Dugopolje blizu, znamo da postoje Kotlenice i Vranjača, ali često prođu godine a da ne odemo.
A onda odemo i shvatimo da smo cijelo vrijeme imali sjajan izlet doslovno pred nosom.
Prijedlog za izlet: prvo centar, pa špilja
Ako mene pitate, idealna kombinacija za obiteljski izlet izgleda ovako: prvo posjet Centru za posjetitelje Skrivena Dalmacija u Dugopolju, a zatim odlazak do špilje Vranjače u Kotlenicama.
U centru ćete dobiti širi kontekst – što je krš, zašto je Mosor poseban, što živi u našem zaleđu, kako izgleda prirodna baština koju često ne primjećujemo.
A onda ćete sve to povezati s pravim terenom – sa špiljom, kamenim oblicima, podzemnom svježinom i doživljajem koji ne može zamijeniti nijedna fotografija.
Posebno ljeti, kada su temperature visoke, ova kombinacija ima još jednu veliku prednost: nećete se skuhati. Vranjača je prirodni klima-uređaj, samo puno ljepši i zanimljiviji.