Četiri države koje žele postati članice Europske unije napravile su u utorak važne korake u pristupnim pregovorima. U Bruxellesu su održane međuvladine konferencije s Albanijom, Crnom Gorom, Moldavijom i Ukrajinom, što je jedan od najvećih pomaka u politici proširenja EU-a u posljednjih više od 20 godina.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos ovaj je dan nazvala „superutorkom za proširenje Europske unije”, istaknuvši da se četiri pregovaračka procesa istodobno nisu pomaknula još od 2002. godine.
Ukrajina i Moldavija otvorile novi pregovarački klaster
Ukrajina i Moldavija otvorile su drugi pregovarački klaster, koji se odnosi na vanjske odnose, sigurnosnu i obrambenu politiku, trgovinu, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć.
Samo mjesec dana ranije obje su države otvorile pregovore o prvom i najvažnijem klasteru nazvanom „Temeljna pitanja”. On obuhvaća vladavinu prava, temeljna prava, funkcioniranje demokratskih institucija, reformu javne uprave i gospodarske kriterije.
Ukrajina je zahtjev za članstvo podnijela u veljači 2022. godine, svega nekoliko dana nakon početka ruske invazije. U Kijevu članstvo u Europskoj uniji vide kao jedan od najvažnijih političkih i sigurnosnih ciljeva nakon završetka rata.
– Buduća sigurnosna arhitektura našeg kontinenta nezamisliva je bez Ukrajine – poručila je Kos, naglasivši i vojnu snagu koju je ta zemlja razvila tijekom rata.
Crna Gora najbliža članstvu
Crna Gora, koja se među državama kandidatkinjama smatra najbližom članstvu, privremeno je zatvorila dodatna pregovaračka poglavlja koja se odnose na politiku tržišnog natjecanja i carinska pravila.
Podgorica je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, a nakon posljednjeg napretka privremeno ih je zatvoreno ukupno 16. Crnogorske vlasti nadaju se da bi država mogla postati članica Unije do 2028. godine, iako zatvaranje pojedinih poglavlja još ne znači da su pregovori nepovratno završeni.
Albanija je istodobno privremeno zatvorila pregovore u područjima znanosti i istraživanja, obrazovanja i kulture te vanjskih odnosa. Pristupni pregovori s Albanijom službeno su otvoreni u srpnju 2022. godine.
Rat u Ukrajini promijenio politiku Bruxellesa
Novi zamah proširenja posljedica je velikih političkih i geostrateških promjena u Europi. Prije samo nekoliko godina pojedine države članice, prije svega Francuska, inzistirale su na dubokoj reformi Europske unije prije prihvaćanja novih članica.
Ruska invazija na Ukrajinu i sve snažniji utjecaj Rusije i Kine na području istočne Europe i zapadnog Balkana promijenili su takav pristup. Bruxelles danas proširenje sve više smatra i sigurnosnim, a ne samo administrativnim i gospodarskim procesom.
Za članstvo u Europskoj uniji službeno kandidira devet država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Gruzija, Moldavija, Ukrajina i Turska. Kosovo je također podnijelo zahtjev, ali još nema status kandidata.
Pregovori s Gruzijom i Turskom trenutačno su praktički zaustavljeni zbog zabrinutosti povezanih s demokratskim standardima, dok Bosna i Hercegovina, unatoč kandidacijskom statusu, nije bila među državama koje su u ovom velikom krugu napravile novi konkretan iskorak.
Hrvatska i dalje posljednja država koja je ušla u EU
Proces pridruživanja može trajati godinama jer kandidatkinje moraju uskladiti zakonodavstvo i ispuniti uvjete u 35 pregovaračkih područja, od poljoprivrede i energetike do pravosuđa, poreza i trgovinske politike.
Posljednje veliko proširenje dogodilo se 2004. godine, kada je Europskoj uniji pristupilo deset država. Hrvatska je i dalje posljednja zemlja primljena u članstvo, a Uniji se pridružila 1. srpnja 2013. godine.
Iako Bruxelles šalje snažnu političku poruku da je novo proširenje ponovno realno, nijedna od četiri države još nema zajamčen datum ulaska. Svako otvaranje i zatvaranje pregovaračkog poglavlja i dalje zahtijeva jednoglasnu potporu svih 27 država članica.