Izvan Hrvatske živi otprilike isto toliko Hrvata i njihovih potomaka kao i u Hrvatskoj. Podaci su to Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Mogu li iseljenici biti ti koji će popraviti hrvatsku demografsku sliku i hrvatsko tržište rada? Koliko su zainteresirani za to, provjerili smo na konferenciji za iseljeništvo "Hrvatska povezuje".
Tamo je i niz povratnika, koji nisu rođeni u Hrvatskoj govorio o svojim iskustvima.
Joškov pradjed je otišao u New York zaraditi novac i vratio se, a roditelji mu u Njemačku gdje se Joško rodio i odrastao. I on se prije 21 godinu odlučio vratiti na dalmatinski krš, piše Net.hr.
"Ja sam Njemačkoj jako zahvalan na svemu što sam smio tamo naučiti, vidjeti i proživjeti, ali dom je samo jedan. Dom je ovdje. Dom je tamo gdje su tvoji korijeni i to nitko zamijeniti ne može", kaže Joško Lokas u svom modernom i tehnološki superiornom izletničkom carstvu kojega je uz pomoć obitelji izgradio u Pakovu Selu nadomak Drniša.
Puno iseljenika zanima život i rad u Hrvatskoj
Njegova supruga Ana razumije zašto je želio izgraditi baš etno park. Iseljenici najčešće osjećaju duboku povezanost sa zavičajem predaka: "Puno emotivnije se nekako doživljava svoj kraj, svoji korijeni, svoja obitelj, nešto što ti nije bilo dostupno i vidljivo svaki dan. Zapravo, znaš cijeniti onda možda i malo više", navodi.
Prvi veliki val iseljavanja Hrvata krenuo je krajem 19. stoljeća zbog propasti hrvatskog vinogradarstva. Prema procjenama Središnjeg državnog ured ureda za Hrvate izvan Hrvatske, procjenjuje se da danas u Sjevernoj Americi živi više od milijun i pol Hrvata i njihovih potomaka, a u Južnoj Americi od 600 do 800 tisuća.
Joško je danas u Šibeniku bio i jedan od panelista na konferenciji "Hrvatska povezuje“, održanoj s ciljem poticanja povratka iseljenika.
U Južnoj je Americi puno potomaka iseljenika zainteresiranih za život i rad u Hrvatskoj, kaže Camila, i sama povratnica koja im sa suprugom Viktorom, inače Čileancem, i profesionalno pomaže u tome.
"Puno, puno je zainteresiranih iz Čilea, Argentine, Perua, Bolivije", svjedoči Camila Beović koja se prije četiri godine vratila u Hrvatsku sa suprugom Viktorom koji je Čileanac. Njezini korijeni su s Brača, a njih dvoje su za život odabrali Zagreb u kojemu on ima arhitektonski biro, a ona agenciju koja upravo iseljenicima olakšava povratak u Hrvatsku. Hrvatska je iz perspektive tih iseljenika prije svega sigurna zemlja zaključuje Camila: "Mjesto gdje možete boraviti s obitelji i djecom, gdje djeca mogu ići pješice u školu bez ikakvih rizika".
Potvrda za iseljenike
Bastian se kao šesta generacija iseljenika u Hrvatsku vratio prije sedam godina i gradi avanturističku ponudu na Mrežnici.
"U Južnoj Americi se Europa gleda kao Europa! Znam da recimo nije Njemačka, ali možda je to još bolje jer sad ima puno više prilike u Hrvatskoj. Pogotovo što se tiče meni da moramo povezati to ruralno područje s dijasporom, to je najbolja ideja", smatra Bastian Lučić koji Čile i Hrvatsku povezuje i turističkim turama u obje zemlje.
Ako žele doći i raditi u Hrvatskoj, hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima od lani je to omogućeno putem potvrde koju im Ministarstvo demografije i iseljeništva izdaje u suradnji s MUP-om.
"Ta potvrda njima omogućava privremeni boravak u RH u trajanju od dvije godine, a uz pomoć te potvrde mogu se bez ikakvih drugih dozvola u Hrvatskoj zaposliti, samozaposliti i školovati", objašnjava Mladen Barać, državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva, a sam ministar Ivan Šipić (DP) zaključuje: "Znamo da su se u Južnoj Americi, ali i diljem svijeta, nažalost bitno izmijenile okolnosti i života i rada. Ono što su nekada te zemlje bile za naše ljude, danas je to Hrvatska".
Ministarstvo je danas s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje potpisalo ugovor s nizom mjera koje bi hrvatskom iseljeništvu trebale olakšati put do hrvatskog tržišta rada, piše Net.hr.