Hrana koja štedi vrijeme mogla bi imati cijenu koju ne vidimo na računu iz trgovine. Novo istraživanje upozorava da bi ultraprerađene namirnice mogle biti povezane s približno trećinom bolesti i smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima.
Studija je objavljena u časopisu American Journal of Preventive Medicine, a predstavljena je i na Međunarodnom kongresu o pretilosti u Meksiku. Istraživači su analizirali podatke iz Kanade, no smatraju da bi slični obrasci mogli vrijediti i za druge razvijene zemlje.
Nisu problem samo čips i gazirana pića
Pod ultraprerađenom hranom najčešće se podrazumijevaju industrijski proizvodi s brojnim dodacima, aromama, zaslađivačima, emulgatorima i sastojcima koji se rijetko koriste u kućnoj kuhinji.
Tu ne spadaju samo očiti primjeri poput grickalica, keksa, brze hrane i zaslađenih napitaka. U toj se skupini mogu naći i pojedine gotove juhe, smrznuta jela, mesne prerađevine, zaslađene žitarice, proteinske pločice te razni proizvodi koji se reklamiraju kao praktični ili „zdravi”.
Prema procjenama istraživača, konzumacija takve hrane mogla bi biti povezana s između 23 i 37 posto slučajeva kardiovaskularnih bolesti te s između 23 i 38 posto smrti od bolesti srca i krvnih žila.
Što bi se dogodilo kada bismo je prepolovili?
Autori su izradili matematičke modele kako bi procijenili što bi se dogodilo kada bi stanovništvo znatno smanjilo unos ultraprerađene hrane.
Prema jednom od scenarija, smanjenje potrošnje za 50 posto u Kanadi je tijekom jedne godine moglo spriječiti između 27.300 i 45.900 novih slučajeva srčanih bolesti i moždanih udara te između 5.000 i 8.300 smrti.
Istraživači naglašavaju da nije riječ samo o osobnoj disciplini. Takvi su proizvodi jeftini, lako dostupni, dugo traju i često su snažno reklamirani, zbog čega zauzimaju sve veći dio svakodnevne prehrane.
Znanstvenici ipak pozivaju na oprez
Rezultati ne znače da će svaka osoba koja pojede gotovu pizzu ili čokoladicu razviti srčanu bolest. Studija je izrađena na temelju epidemioloških podataka i matematičkog modeliranja, a nije klinički pokus kojim bi se izravno dokazalo da je prerada hrane uzrokovala određeni broj smrti.
Neovisni stručnjaci upozoravaju da je teško razdvojiti utjecaj same industrijske prerade od činjenice da mnogi takvi proizvodi istodobno sadrže mnogo soli, šećera i zasićenih masti, a malo vlakana. Također, nisu sve namirnice svrstane u kategoriju ultraprerađene hrane jednako loše.
Ipak, poruka za svakodnevni život prilično je jednostavna: što češće birati namirnice koje prepoznajemo bez čitanja dugog popisa sastojaka – povrće, voće, mahunarke, ribu, jaja, orašaste plodove i jednostavno pripremljene obroke.
Ne moramo iz kuhinje izbaciti svaki industrijski proizvod. No nova studija podsjeća da ono što jedemo iz praktičnosti ne bi trebalo postati temelj gotovo svakog doručka, ručka i večere.