Nakon više slučajeva u kojima su kupači prijavili ugrize morskih kornjača na području Čiova i Kaštelanskog zaljeva, među građanima raste zabrinutost, osobito među roditeljima koji svakodnevno dolaze na plaže s djecom.
Podsjetimo, tijekom srpnja zabilježeno je više dojava kupača o susretima s glavatom želvom na području Kaštelanskog zaljeva. Prema riječima čitatelja, na području Kaštela zabilježeno je više neugodnih susreta s kornjačom, pri čemu su neki kupači naveli da ih je životinja ugrizla. Među prijavljenim slučajevima je i onaj u kojem je žena zadobila ugriz za bedro te je, prema dostupnim informacijama, zbog ozljede morala potražiti liječničku pomoć i primiti šivanje rane.
- Mater mi se kupala na Poštanskom. Ronilac joj je rekao da ide velika kornjača prema njoj, ali dok ju je upozorio, već ju je ugrizla za bedro i nije puštala. Mater ju je tukla dok je nije pustila. Ostao joj je podljev od ugriza - opisao nam je ranije čitatelj.
Redakciji portala Dalmacija Danas se obratila građanka koja, kako navodi, godinama ljetuje i kupa se na ovom području, a zabrinuta je zbog nedostatka jasnih informacija nadležnih službi o tome što se poduzima nakon prijavljenih incidenata.
JOŠ JE TU Kornjača koja je ugrizla kupače snimljena na još jednoj lokaciji u Kaštelima
"Pišem ovo kao građanka, majka i osoba koja se godinama kupa na plažama Čiova i Kaštelanskog zaljeva. Posljednjih tjedana slušamo o ljudima koje je ugrizla morska kornjača. Čitamo o ozljedama, slušamo svjedočanstva kupača i roditelja, a među ljudima kruže informacije o novim slučajevima koji nisu uvijek završili u medijima", navodi u svom obračanju našem portalu. O neobičnom ponašanju životinje govorili su i stručnjaci, ističući kako su ovakvi slučajevi iznimno rijetki jer se glavate želve u pravilu povlače od ljudi, a ovakvo ponašanje nije uobičajeno za vrstu.
Stručnjak o napadima kornjače: "Ovo je iznimno neuobičajeno, kornjače inače bježe od ljudi"
Posebno ističe kako problem, prema njezinom mišljenju, nije samo u samim incidentima, već u nedostatku pravovremenih i jasnih informacija.
"Roditelji danas s razlogom razmišljaju hoće li pustiti dijete u more na plažama gdje su se dogodili napadi"
- Svi govorimo da je glavata želva strogo zaštićena vrsta i tako treba biti. Prirodu moramo čuvati. Ali pitam: tko štiti ljude? Tko je odgovoran kada jedna divlja životinja više puta ozlijedi kupače? - poručuje.
Dodaje kako građani ne traže ugrožavanje ili uklanjanje zaštićene vrste, već informacije i konkretne mjere.
"Građani ne traže da se životinja ozlijedi ili usmrti. Tražimo odgovore i konkretne mjere. Roditelji danas s razlogom razmišljaju hoće li pustiti dijete u more na plažama gdje su se dogodili napadi", ističe. Prema njezinim riječima, potrebno je javno objasniti postoji li sustav praćenja situacije, pokušava li se locirati životinja za koju se sumnja da je sudjelovala u incidentima te koje preporuke građani trebaju slijediti ako je ponovno primijete.
"Možda stručnjaci imaju razloge zašto životinju nije moguće odmah pronaći. Ako je tako, recite to javno. Objasnite što se poduzima, tko prati situaciju i što građani trebaju učiniti ako je ponovno vide. Najgore je ostaviti ljude u neizvjesnosti", navodi.
Ističe kako ovo, kako kaže, nije protivljenje zaštiti prirode, već poziv na bolju komunikaciju i pronalazak ravnoteže između očuvanja zaštićenih vrsta i sigurnosti ljudi.
"Zaštita prirode i zaštita ljudi ne smiju biti suprotstavljeni ciljevi. Kao građanka očekujem da nadležne institucije jasno i javno odgovore što je dosad učinjeno i što će učiniti kako bi se ovakvi incidenti spriječili u budućnosti", zaključuje.
Stručnjakinja objasnila zašto su susreti s glavatom želvom iznimno rijetki
Karin Spiech, Centar za oporavak morskih kornjača Aquariuma Pula, ranije je za HRT ispričala da je riječ o nesvakidašnjem ponašanju glavatih želvi, općenito morskih kornjača.
"Postoji mogućnost da je na vrhu tražila neku bovu, one su hrane na dnu mora, jedu školjkaše, ježince, trpove, rakove. Ponekad pojedu i meduzu pa je možda zato išla prema gore, ali čovjek nije nalik meduzi", naglasila je.
Istaknula je kako se radi o izoliranom slučaju.
"Glavata želva ima snažan ugriz, ako se približi – udaljite se"
"Želva ima kljun, a ne zube, to je jak ugriz. Kad potegnete, one još više stisnu. Čovjek bi se trebao pokušati opustiti, ali nije jednostavno, jer je ugriz bolan", rekla je.
Spiech je kazala kako glavate želve vole toplinu, dok se na hladnom njihov metabolizam usporava.
"Moguće je da su u plićaku jer im je toplo. One milijunima godina obitavaju u Jadranu i ta temperatura im nije smetala. Klimatske promjene im smetaju iz drugih razloga", rekla je Spiech za HRT.
Pozvala je na oprez kupača te poručila da se udalje nađu li se u blizini glavate želve.