Kako je i bilo najavljeno, posljednja nedjelja ovog srpnja protječe u znaku promjenjivog vremena. Još ujutro na sjevernom Jadranu se jače naoblačilo, a u popodnevnim satima nestabilnosti su zahvatile more i dio kopna srednjeg Jadrana.
Vodice su do 14:30 primile 9 litara po metru kvadratnome, Pula 8, Murter i Vodice 7, Skradinski buk, Betina, Bekovac, Dolaške Drage, Zadar i Gračac 6 itd.
Na otvorenom moru srednjeg Jadrana bilo je izraženijih neverina, ali oni su sasvim oslabili približavanjem obali.
Ipak, dan ponajviše obilježava umjereno do jako jugo koje ponegdje ima olujne udare do 70 km/h.
Zanimljiv je popodnevni raspored temperatura zraka. Najtoplija je Slavonija gdje je do 33°C, drugdje u unutrašnjosti i na jugu Jadrana je 25 do 30°C, a u Lici, dijelu Gorskog kotara, sjeverne i zaleđa srednje Dalmacije je od 21 do 23°C, što je desetak stupnjeva hladnije u odnosu na iste vrijednosti prije točno 24 sata.
Promjena u tlaku zraka i vjetar izazvali su nove šćige na otocima posljednjih tjedana. To je najizraženije bilo u Starome Gradu gdje je oko 13:30 razina mora bila 40-ak centimetara iznad prosječne razine, pa se more opet prelilo na rivu, plaveći i pojedine restorane i kafiće.
Nakon Staroga Grada izražena šćiga pogodila je Velu Luku. Počela je jao oseka, more se toliko spustilo da su brodice privezane uz obalu ostale na suhome, a potom se u samo nekoliko minuta more diglo za pola metra i poplavilo je cijelu rivu, ušlo je u obližnje ugostiteljske objekte. Domaći su vjerojatno navikli na ove prizore, mada su neki od njih također vikali da ovo odavno nisu vidjeli, a najzačuđeniji su bili strani turisti.
Kratkotrajno nevrijeme zahvatilo je Lastovo nakon čega se premjestilo te oko 17.30 sati zahvatilo područje Dubrovnika, a zabilježeni su jači grmljavinski pljuskovi.
Šćiga je zapravo meteotsunami – pojava koja izgledom podsjeća na tsunami, ali nema nikakve veze s potresima. Dok klasični tsunami nastaje zbog podmorskih potresa, odrona ili vulkanskih erupcija, meteotsunami uzrokuju nagle promjene atmosferskog tlaka i snažni meteorološki poremećaji.
Do pojave dolazi kada se istodobno poklopi nekoliko uvjeta: nagla promjena tlaka zraka, atmosferski poremećaj koji se kreće prema zatvorenom zaljevu, njegova brzina odgovara brzini širenja morskog vala te oblik i dubina zaljeva dodatno pojačavaju val rezonancijom. Upravo su dugi i uski zaljevi, poput velolučkog, posebno pogodni za razvoj ovakvih pojava.
Vela Luka dobro pamti koliko meteotsunami može biti razoran. Dana 21. lipnja 1978. godine mjesto je pogodila jedna od najjačih zabilježenih šćiga na Jadranu. Tada je razina mora oscilirala za oko tri metra iznad i ispod srednje razine, odnosno ukupna razlika dosegnula je čak šest metara. Poplavljene su brojne kuće i poslovni prostori uz obalu, oštećene brodice i infrastruktura, a taj se događaj i danas smatra jednim od najsnažnijih meteotsunamija zabilježenih na Mediteranu.