Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je nedavno izvještaj o iskorištenosti EU fondova u posljednje tri godine po županijama. Lani su tako, izuzme li se Grad Zagreb, unutar Operativnog programa konkurentnost i kohezija najviše sredstava ugovorile Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija, unutar programa učinkoviti ljudski potencijali Šibensko-kninska i Osječko-baranjska županija, koja je opet vodeća i po ugovorenim sredstvima unutar programa ruralnog razvoja, a unutar programa pomorstvo i ribarstvo najviše su EU novca ugovorile Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija. Aplikacija Otvoreni proračun Hrvatske zajednice županija pokazuje pak da su ove godine najviše sredstava predvidjele u proračunu za EU projekte Varaždinska, Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska i Zadarska županija.

U 2019. godini, nakon Grada Zagreba s ugovorenih oko 6,5 milijardi kuna unutar Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020., najviše su sredstava nadalje ugovorile Splitsko-dalmatinska županija s iznosom od 2 milijarde kuna te Osječko-baranjska županija s iznosom od oko 846 milijuna kuna, Koprivničko-križevačka županija s oko 616,2 milijuna, Dubrovačko-neretvanska s ugovorenih 603,1 milijun i Primorsko-goranska županija sa 552,6 milijuna kuna.

  1. Grad Zagreb                                       6.486.739.831
  2. Splitsko-dalmatinska županija          2.087.612.613
  3. Osječko-baranjska županija              845.966.018
  4. Koprivničko-križevačka županija      616.202.968
  5. Dubrovačko-neretvanska županija   603.113.920
  6. Primorsko-goranska županija           552.569.382

Grad Zagreb je i u 2018. godini bio vodeći s povučenih oko 3,8 milijarde kuna. Sljedeća ja bila Primorsko-goranska županija s ugovorenih oko 2,7 milijardi kuna, pa Vukovarsko-srijemska županija s ugovorenih 938 milijuna kuna.

U 2017. godini predvodila je po ugovorenim sredstvima Dubrovačko-neretvanska županija – gotovo 4,2 milijardi kuna, pa Zagreb sa oko 2,2 te Zagrebačka županija sa 1,5 milijardi kuna.

Ukupno kroz tri godine najviše su povukle Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija.

Najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava bio je u 2017. godini kada su sve županije ukupno ugovorile 16.478.996.985 kuna.

Što se tiče Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. godine opet je vodeći u 2019. godini bio Grad Zagreb s iznosom od oko 87,6 milijuna kuna, a slijedile su Šibensko-kninska županija s iznosom od oko 49,8 milijuna kuna, Osječko-baranjska županija s iznosom oko 49,2 milijuna kuna, Dubrovačko-neretvanska 47,5 milijuna, Vukovarsko-srijemska 36,1 milijuna kuna i Splitsko-dalmatinska županija s ugovorenih 33 milijuna kuna.

  1. Grad Zagreb                                                 87.631.898
  2. Šibensko-kninska županija                         49.798.722
  3. Osječko-baranjska županija                        49.179.569
  4. Dubrovačko-neretvanska županija              47.584.278
  5. Vukovarsko-srijemska županija                   36.117.333
  6. Splitsko-dalmatinska županija                     33.017.129   

U 2018. godini najveći iznos ugovorenih bespovratnih sredstava bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, oko 251,7 milijuna kuna, a slijedile su  Osječko-baranjska županija s oko 178,2 milijuna te Grad Zagreb s oko 128,9 milijuna kuna.

Godinu ranije najviši iznos ugovorenih sredstava imao je Grad Zagreb u iznosu od oko 135,9 milijuna, pa Vukovarsko-srijemska županija s oko 113,9 milijuna i  Osječko-baranjska županija s oko 82,6 milijuna kuna.

Ukupno gledano najviše su sredstava u tri godine unutar Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali ugovorile  nakon Zagreba, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Šibensko-kninska i Brodsko-posavska županija.

Unutar programa ruralnog razvoja po iznosima ugovorenih bespovratnih sredstava u 2019. godine predvodi Osječko-baranjska županija s oko 500,4 milijuna kuna ugovorenih sredstava i udjelom od 13,64 % u ukupno ugovorenim sredstvima u 2019. godini. Slijedi je Grad Zagreb s oko 363,8 milijuna, Sisačko-moslavačka županija sa 225,8 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska županija s ugovorenih oko 203 milijuna kuna, Brodsko-posavska županija sa 198,1 milijun i Virovitičko-podravska županija s ugovorenih 196,5 milijuna kuna.

  1. Osječko-baranjska županija          500.448.712
  2. Grad Zagreb                                    363.802.116
  3. Sisačko-moslavačka županija        225.802.487
  4. Splitsko-dalmatinska županija       203.090.424
  5. Brodsko-posavska županija            198.162.178
  6. Virovitičko-podravska županija      196.459.652

U 2018. godini iznos ugovorenih bespovratnih sredstava u Gradu Zagrebu bio je najveći – 848,5 milijuna kuna, slijedila je Osječko-baranjska s ugovorenih 448,5 milijuna kuna te Koprivničko-križevačka županija s ugovorenih 294,9 milijuna kuna.

U 2017. godini Osječko-baranjska županija imala je najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava s udjelom od 14,83 % i ugovorenim sredstvima u iznosu od gotovo 790,8 milijuna pa Sisačko-moslavačka županija koja je ostvarila iznos od 437,1 milijuna te Vukovarsko-srijemska županija  s ugovorenih oko 419,6 milijuna kuna.

Ukupno su kroz tri godine najviše ugovorile kroz program ruralnog razvoja Osječko-baranjska županija, Grad Zagreb, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava bio je u 2017. godini kada su sve županije ukupno ugovorile 5.331.567.299 kuna.

U okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo po iznosima ugovorenih bespovratnih sredstava u 2019. godini Zadarska županija ugovorila je 51,3 milijuna kuna, a slijede Primorsko-goranska županija koja je ugovorila bespovratna sredstva u iznosu od 15,2 milijuna, Splitsko-dalmatinska 14,8 milijuna, Istarska 10,2 milijuna i Grad Zagreb 6,1 milijun kuna.

  1. Zadarska županija                             51.360.931
  2. Primorsko-goranska županija           15.259.914
  3. Splitsko-dalmatinska županija          14.814.077
  4. Istarska županija                               10.192.901
  5. Grad Zagreb                                        6.163.237
  6. Dubrovačko-neretvanska županija    4.016.885

Godine 2018. Grad Zagreb ugovorio je najviše bespovratnih sredstava u iznosu od 154,2 milijuna te Zadarska županija s oko 153,3 milijuna kuna.

Kroz OPPR u 2017. godini najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava imala je Zadarska županija s 216,7 milijuna kuna te Primorsko-goranska županija s ugovorenih 94,9 milijuna kuna.

Zadarska županija je ugovorila unutar tog programa najviše sredstava i u trogodišnjem razdoblju, a slijedi Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija.

Najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava bio je u 2017. godini kada su sve županije ukupno ugovorile 666.456.821 kuna.

Nakon što je 2017. godine sve županije znatno po ugovorenim sredstvima premašila Dubrovačko-neretvanska županija, zbog gradnje Pelješkog mosta, sredstva su se počela usmjeravati na slavonske županije, kroz program Slavonija, Baranja, Srijem, a veliki skok ugovorenih EU sredstava lani je imala i Splitsko-dalmatinska županija.

Tako je primjerice krajem prošle godine iz EU osigurano bespovratnih 32 milijuna kuna za 55 milijuna kuna vrijedan projekt „Regionalni transfuzijski centar KBC Split“. Dodatno je i osigurano sufinanciranje devet projekata s više od 11 milijuna kuna.

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban podsjetio je tada da je Županija ranije obnovila šest školskih objekata te je izrazio nadu da će kroz tri do četiri godine uspjeti energetski obnoviti sve školske objekte i domove kojima Županija upravlja. Lani su tako potpisani ugovori za EU projekte – Reciklažno dvorište Dugopolje, gradnja reciklažnog dvorišta u Trogiru, te niz projekata energetske obnove, pri čemu prednjači obnova škoa – osnovne i srednje u Visu, Srednje tehničke prometne škole u Splitu, Obrtničko-industrijske u Imotskom, OŠ u Sinju te Obrovcu Sinjskom kao i energetska obnova zgrade Učeničkog doma u Splitu.

Od ranije su unutar Splitsko-dalmatinske županije velik projekt aglomeracije, mosta Čiovo, županijskog Doma zdravlja…



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime