Za Dalmaciju Danas piše Hrvoje Znaor. Znao je splitski sportaš, trener borilačkih vještina i humanitarac, poznat po dugogodišnjem radu u ju-jitsuu i području samoobrane. Međunarodno je licencirani instruktor, član Avi Nardia Academy te dobitnik niza priznanja u svijetu borilačkih sportova. Osim sportskog angažmana, istaknuo se i organizacijom brojnih manifestacija, humanitarnim djelovanjem te suradnjom s udrugom Anđeli
Tog 4. kolovoza 1995. godine, u 5 sati ujutro, započela je vojno-redarstvena operacija Oluja, najveća i najuspješnija operacija Hrvatske vojske i policije u Domovinskom ratu. Na bojišnici dugoj više od 600 kilometara hrvatski branitelji krenuli su u oslobađanje okupiranog teritorija koji je gotovo četiri godine bio izvan ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske.
31 godina od Oluje: U 84 sata Hrvatska je oslobodila Knin i izborila pobjedu u Domovinskom ratu
Nakon godina obrane, razaranja hrvatskih gradova i sela, protjerivanja stanovništva te tisuća poginulih i ranjenih, Hrvatska je pokazala da ima snagu, sposobnost i odlučnost vratiti ono što joj pripada.
U samo 84 sata oslobođeno je oko 10.400 četvornih kilometara, odnosno približno 18 posto državnog teritorija. Oslobođeni su Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Korenica, Slunj, Petrinja i brojna druga mjesta, a 5. kolovoza hrvatska zastava zavijorila se na Kninskoj tvrđavi – simbolu hrvatske pobjede i konačnog sloma velikosrpske pobune u Hrvatskoj. Operacija Oluja bila je vrhunac višegodišnjeg razvoja Hrvatske vojske, koja je od slabo naoružane obrambene sile iz 1991. godine izrasla u jednu od najučinkovitijih vojski u ovom dijelu Europe. U operaciji je sudjelovalo oko 200.000 pripadnika Hrvatske vojske, specijalne i redovne policije te postrojbi HVO-a, a njezin se uspjeh i danas proučava na brojnim vojnim učilištima kao primjer uspješno planirane i provedene operacije. Nažalost, sloboda nije došla bez cijene. Tijekom operacije poginulo je 196 hrvatskih branitelja, dok ih je više od 1.100 ranjeno. Njihova žrtva trajno je ugrađena u temelje slobodne i neovisne Republike Hrvatske. Njihova imena i djela obvezuju sve buduće naraštaje da čuvaju istinu o Domovinskom ratu i vrijednosti za koje su položili svoje živote.
Pokušaji nametanja narativa
Posebno zabrinjava činjenica da ni više od tri desetljeća nakon završetka Domovinskog rata ne prestaju pokušaji osporavanja karaktera vojno-redarstvene operacije Oluja i relativizacije velikosrpske agresije na Hrvatsku. Dio predstavnika Srpskog narodnog vijeća (SNV), kao i pojedini politički čelnici iz Srbije, iz godine u godinu u javni prostor plasiraju interpretacije koje mnogi u Hrvatskoj smatraju neprihvatljivima jer se njima Oluja prikazuje gotovo isključivo kao simbol stradanja Srba, dok se istodobno prešućuje ili umanjuje činjenica da je upravo velikosrpska politika započela rat, okupirala gotovo trećinu hrvatskog teritorija, protjerala stotine tisuća Hrvata i drugih nesrba te počinila brojne ratne zločine. Pokušaji nametanja narativa u kojem se Oluja prikazuje prvenstveno kao simbol stradanja, bez jasnog podsjećanja na četverogodišnju okupaciju hrvatskog teritorija, razaranje gradova i sela, progone hrvatskog stanovništva te tisuće ubijenih i ranjenih hrvatskih građana, predstavljaju jednostran pogled na Domovinski rat. Povijesni slijed događaja ne ostavlja dvojbu: Hrvatska nije započela rat, nego se branila od oružane agresije i na kraju oslobodila svoj međunarodno priznati teritorij. Zato svaka rasprava o Oluji mora započeti istinom o uzrocima rata jer bez nje nema ni objektivnog razumijevanja njegove završnice ni iskrenog međusobnog poštovanja.
Oluja nije bila samo vojna pobjeda. Bila je pobjeda naroda koji je branio svoj dom, svoje obitelji i svoje pravo na slobodu. Njome je slomljena velikosrpska agresija u Hrvatskoj, omogućena mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja te otvoren put prema završetku rata u Bosni i Hercegovini, čime je stvoren temelj za trajniji mir u regiji. Hrvatska ima pravo s ponosom slaviti svoju pobjedu i odavati počast svojim braniteljima. To pravo nije usmjereno protiv bilo kojeg naroda, nego predstavlja izraz poštovanja prema ljudima koji su obranili slobodu, neovisnost i teritorijalni integritet Republike Hrvatske. Povijesne činjenice ne mogu se mijenjati političkim izjavama niti pokušajima nametanja narativa koji zanemaruju uzroke Domovinskog rata i odgovornost tadašnjeg velikosrpskog režima.
Neka je vječna slava i hvala
Danas, trideset i jednu godinu poslije, s ponosom se prisjećamo svih koji su sudjelovali u stvaranju slobodne Hrvatske. Posebnu zahvalnost dugujemo hrvatskim braniteljima. Njihova hrabrost, požrtvovnost i ljubav prema Domovini omogućile su nam da danas živimo u slobodnoj, demokratskoj i međunarodno priznatoj Republici Hrvatskoj. Mnogi su dali ono najvrjednije – svoje živote, zdravlje i mladost – kako bi buduće generacije živjele u miru. Njima, njihovim obiteljima i svim hrvatskim braniteljima pripadaju vječna zahvalnost i duboko poštovanje.
Neka je vječna slava i hvala svim poginulim hrvatskim braniteljima. Sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te sretna 31. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja!