Glavni favorit na predstojećim izborima za gradonačelnika Makarske, po dostupnim podacima i provedenim relevantnim anketama, jest aktualni prvi čovjek grada pod Biokovom. Što nam je bio sasvim dobar povod za jedan konkretniji razgovor s dr.sc. Zoranom Paunovićem...
Krenimo odmah s najnovijim, posljednjim Vašim istupom u medijima, a u pitanju je teren na samom ulazu u park-šumu Osejava: postoji lokacijska dozvola za apart-hotel na osam etaža, no Vi se tome protivite, imate drugačiju viziju za taj prostor?
Osejavu vidimo kao zelenu oazu svih Makarana, prostor za šetnju, rekreaciju i uživanje u prirodi, a ne kao lokaciju za betonske apart-hotele. Radit ćemo na tome da taj prostor ostane javni i otvoren svima, s minimalnim intervencijama i maksimalnim očuvanjem prirode kako bi Osejava ostala zeleni biser grada. Borba za Osejavu nije stvar politike, već odgovornosti, ili ćemo odlučno štititi prostor, ili ćemo ga nepovratno izgubiti. U mom mandatu zaustavljena je nekontrolirana gradnja, no ipak se povlače repovi HDZ-ovog prostornog plana, kao i sprega krupnog kapitala i drugih razina vlasti.
Na pojašnjavanju situacije oko apart-hotela na rubu Osejave su bili i kandidat SDP-a za župana Ranko Ostojić te šef strane Siniša Hajdaš Dončić. Vi ste mu bili protukandidat na nedavnim unutarstranačkim izborima no nema zle krvi među vama?
Demokracija znači različita mišljenja, to je jedini način da za svaki problem pronađemo najbolje rješenje. Važno je da dijelimo iste vrijednosti i da nas vodi borba za javno dobro - različita mišljenja su normalna, ali uvijek će nam cilj biti bolji život svih građana.
Vratimo se ipak na problem betonizacije i svojevrsne preizgradnje mahom turističkih objekata na području Makarske. Vi ste u ovom mandatu donijeli Izmjene i dopune prostornog plana upravo kako bi spriječili takve pojave. Jeste li u tome uspjeli i što je idući korak po tom pitanju?
Uspjeli smo napraviti veliki iskorak, to je možda i najvažnija stvari koju smo napravili u prvom mandatu. Nedvosmisleno smo zabranili izgradnju višestambenih zgrada i aparthotela. Prostorni plan više ne pogoduje privatnim interesima. To je bio odlučan rez i pritisci su strašni kad idete protiv građevinskog lobija koji je u Makarskoj pustio ozbiljno korijenje, ali tu smo nepokolebljivi. Sljedeći korak je donošenje potpuno novog, održivog, prostornog plana, izrađenog uz građane i struku, kojime ćemo dodatno zaštititi zelene zone, prirodnu i kulturnu baštinu te postaviti temelj za dugoročnu ravnotežu između razvoja i očuvanja prostora.
Prevelika izgradnja apartmana pa i hotela je posljedica atraktivnosti Makarske i cijele Rivijere – koliko to utječe na mogućnost stambenog zbrinjavanja mladih obitelji, uspijevaju li doći do prve nekretnine?
Zato smo rekli "dosta" apartmanizaciji i uvodimo sustavno etažiranje, kako bi svaka obitelj imala jasno vlasništvo nad svojim domom. Imamo dovoljno stanova, ali moramo ih staviti na tržište dugoročnog najma i obeshrabriti iznajmljivanje na crno. Uz to, dodatno ulažemo u školstvo, infrastrukturu i socijalne usluge kako bi mlade obitelji imale sve što im treba za ostanak i život u Makarskoj.
Također, izradom Studije turističkih nosivih kapaciteta, došli smo do važnih podataka o preko 1.700 stanova koji nisu potrošili nijednu kap vode. Izgrađeni su, prodani, a nikada nisu korišteni. Dakle, u Makarskoj već postoje dostatne stambene jedinice, ali moramo naći način kako ih staviti na tržište za dugoročni najam i time obeshrabriti iznajmljivanje na crno. To je problematika priobalnih mjesta koja traži i ozbiljnije uplitanje države, što sad vidimo i kroz ne baš uspješan pokušaj s novim porezom na nekretnine.
Za zbrinjavanje mladih obitelji nije nužna samo stambena politika, mi ulažemo dodatno i u školstvo, infrastrukturu i socijalne usluge. To su sve bitne stavke pomoću kojih stvaramo uvjete za ostanak i život mladih obitelji u Makarskoj. Mi smo već u ovom mandatu napravili velik iskorak - završili smo vrtić Maslina, povećali broj zaposlenih za više od 30%, kontinuirano povećavamo ulaganja u vrtiće, započeli smo dogradnju vrtića Ciciban. U narednom mandatu uvodimo besplatan vrtić za svu djecu bez obzira na imovinski cenzus.
Turizam je ključna djelatnost za Makarsku, ali svojedobno smo viđali razne probleme upravo na pomorskom dobru, na plažama. Jeste li uspjeli stati na kraj takvim pojavama? Kako vidite budućnost turizma u Makarskoj, je li ključ uspjeha, ali i zadovoljstva lokalnog stanovništva u održivom turizmu?
Vratili smo Peškeru građanima i turistima, nakon što je godinama postajala sve veće ruglo na samoj plaži. Ne želimo da plaže budu prostor kaosa, već zajednički prostor za sve. Prvi smo prije četiri godine govorili o važnosti održivog turizma - tada smo nailazili na podrugljive komentare (da smo elitisti), no činjenica je da smo prije ostalih prepoznali nužnost zaokreta masovnog turizma prema, primjerice, sportskom i zdravstvenom turizmu, kao i potrebu za rasterećenjem špice sezone i ulaganje u sadržaje u predsezoni i posezoni. Makarska nije grad koji živi samo tri mjeseca u godini, mi ne želimo da građani budu taoci špice sezone. Turizam mora raditi za grad, a ne protiv njega, ako naši stanovnici nisu sretni, ne bi još dugo bili sretni ni naši gosti. Ta promjena se već itekako osjeti u Makarskoj i ponosan sam što smo i nakon puno godina uspjeli vratiti Makarsku na mapu i sve većeg broja domaćih turista.
Upravo zbog tog sezonskog povećanja broja ljudi na makarskom području, a nemogućnosti Grada koji niti nema svoj deponij otpada, kako napreduje novi sustav prikupljanja i zbrinjavanja otpada u Makarskoj?
Od 2024. smo krenuli s novim sustavom gospodarenja otpadom i odmah vidjeli impresivne rezultate: smanjenje miješanog otpada za gotovo 20%, prikupili 420% više plastike te skoro 50% više papirnate i kartonske ambalaže. Te brojke dokazuju da je sustav zaživio i da građani shvaćaju njegove prednosti. Uspostavljen je digitalni nadzor zelenih otoka, nabavljeni su brojni novi spremnici, a mobilno reciklažno dvorište se svakih nekoliko dana nalazi u drugom kvartu. Trudimo se ljudima olakšati ono što je zapravo neizbježno, jer većina Hrvatske kasni s primjenom ekološkog i održivog sustava zbrinjavanja, a to nije više stvar praktičnosti, već brige za budućnost našeg planeta.
U svjetlu takozvane 'betonizacije', je li Makarskoj nedostaje zelenih oaza, igrališta, kakvo je stanje po pitanju prometne infrastrukture, ali i prometa u mirovanju (garaža)?
U ove četiri godine posadili smo više od 400 stabala, uredili zelene površine uz škole, vrtiće i sportske terene. Zelena Makarska bila je jedan od četiri stupa našeg programa za prvi mandat i tu smo stvarno učinili ogromne pomake. Nema dijela grada u kojem nismo sadili novo drveće. Tu praksu ćemo i nastaviti, a novim Prostornim planom ćemo još povećati uvjete vezane za ozelenjivanje. Peškeru smo očistili i zazelenili, upravo tamo dovršavamo novo dječje igralište, kao i bućalište, te terene za odbojku i rukomet na pijesku, a slijedi i postavljanje košarkaškog terena, vježbališta na otvorenom i skate parka. Zelena Peškera bit će najljepši urbani park u Dalmaciji.
Projekt četiri nove gradske garaže koje ćemo graditi u drugom mandatu riješit će problem prometa u mirovanju i rasteretiti promet u centru grada. Bolju protočnost prometa već smo osigurali uvođenjem dvosmjernog prometa na Franjevačkom putu, uređenjem novog ulaza na parking na Sinokoši, a napravljeni su i novi spojevi na magistralu u Kotiškoj ulici i na Dugišu. U novom mandatu proširujemo Điro i uvodimo nova stajališta kako bismo građanima još više olakšali svakodnevicu i kretnju gradom učinili još pristupačnijom.
Jedan od većih projekata upravo u tom smjeru je preuređenje Peškere, koja više nije 'vašar' – kada će biti gotovo preuređenje tog vrijednog gradskog prostora u urbani park?
Preuređenje Peškere je u završnoj fazi i već do ljeta postaje najveći i najzeleniji urbani park u Makarskoj, s preko 80% zelenih površina. Taj je prostor godinama bio simbol nereda i svega onoga lošeg u makarskom turizmu, a sada je već postala simbol promjene koju su naši građani trebali. Nismo posustali pred pritiscima, napravili smo ono što se nitko nije usudio i osim što smo dobili novu zelenu oazu, uklanjanjem baraka i kvazi restorana s Peškere vratili smo turiste u staru gradsku jezgru i oživili lokale, restorane i dućane koji su zjapili prazni zbog nelojalne konkurencije s Peškere.
Mnogi su Vam zamjerali reorganizaciju gradske uprave. Jeste li uspjeli 'pojeftiniti' troškove gradske uprave, smanjiti broj zaposlenih, odnosno učiniti administraciju efikasnijom?
Sistematizacija nam je omogućila da budemo učinkovitiji i time bolji servis građanima. Dočekalo nas je 107 djelatnika, a danas gradska uprava ima 65 stalno zaposlena. Dio zaposlenika je otišao u mirovinu, a višak je stavljen na raspolaganje. Nekima od njih ponudili smo druga radna mjesta unutar sustava, što su i prihvatili, a neki su to odbili. Istina je i da su neki samoinicijativno otišli jer javna uprava nije više tako poželjna zbog povećanja plaća u privatnom sektoru, a drugi je razlog što smo razbili mit da se u javnoj upravi ne radi. Itekako se radi i to je sigurno za neke bio razlog za odlazak.
Javni natječaji putem kojih smo zaposlili nove mlade i obrazovane ljude dokaz su da ima i onih kojima je, bez obzira na privlačnost plaća u privatnom sektoru, želja za doprinosom napretku grada važnija. Nova energija odrazila se na cijeli kolektiv koji sada izvrsno funkcionira.
Osim toga uveli smo digitalizaciju i transparentnost, pa svaki građanin danas ima pristup trošenju iz gradskog proračuna u gotovo realnom vremenu. Uprava više nije birokratski labirint, već servis građanima.
Kako stoji danas Makarska po pitanju liječničke skrbi? Ima li dovoljno specijalista, kardiologa, pedijatara...?
Iako nije u nadležnosti Grada, nismo mogli stajati po strani i pustiti daljnje propadanje zdravstva, s obzirom da je situacija koja nas je dočekala bila očajna. Zato smo preuzeli odgovornost i financirali dolazak specijalista, osigurali smještaj liječnicima i medicinskom osoblju, ponovno otvorili laboratorij koji je u jednom trenutku spao samo na vadilište krvi, rendgen ponovno radi, a ulagali smo i u opremu te organizirali preventivne preglede na kojim se u jednom danu bez uputnice pregleda i do 500 građana, bez uputnice. Samo time smo direktno spasili najmanje 15 života naših sugrađana jer su karcinomi otkriveni na vrijeme.
U novom mandatu idemo korak dalje s brigom za sve generacije gradimo dom za starije, a otvaramo i Centar za djecu s teškoćama u suradnji s općinama Rivijere. Zdravlje i skrb ne smiju ovisiti o institucijama koje su daleko i, prema našem iskustvu, bez sluha za potrebe Makarana, mi to preuzimamo na sebe kako bi naši stanovnici imali skrb kakvu zaslužuju.
Za kraj, možete li nam se predstaviti u nekoliko rečenica – u politiku i fotelju gradonačelnika stigli ste iz privatnog sektora, upravo iz turizma?
Završio sam ekonomiju u Zagrebu, a doktorirao turizam na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Prije ulaska u politiku radio sam u različitim branšama na rukovodećim pozicijama, potom i vodio vlastiti posao, a otvorio sam i prvi hostel u Makarskoj. Kao predavač sam radio sa studentima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kao i na sveučilištu u Splitu. Makarani me najviše, prije politike, pamte po vinskom festivalu Dalmacija Wine Expo koji sam s partnerima organizirao od 2010. do 2017. godine, prvo u Makarskoj, a potom u Splitu. Nikada mi nije nedostajalo profesionalnih izazova, ali vratiti se u svoj rodni grad i raditi za bolju budućnost svih nas i naše djece je poseban motiv. Osjećao sam odgovornost da sve što sam naučio kroz svoje školovanje i profesionalni put, sve što sam vidio na putovanjima koja su mi velika strast, da sve to na neki način usmjerim u promjenu koja je Makarskoj bila nužna. Sada sam dodatno motiviran za novi mandat, jer vidim da je smjer u kojem idemo dobar, da su ljudi sretniji i zadovoljniji i znam da u još četiri godine mogu puno više i bolje, s ovim političkim iskustvom koje sada imam. Uz mene je tim kojem vjerujem, s kojim dijelim viziju Makarske kao grada po mjeri ljudi i zato pozivam sve građane da izađu na izbore 18.05. i zaokruže broj 2 jer je pred nama prilika da nastavimo razvijati održivu Makarsku za sve generacije. Biti gradonačelnik je velika čast i odgovornost, ali sam ne mogu puno toga, stoga je jako važno da ljudi na rozom listiću zaokruže broj 5 za našu listu za gradsko vijeće, kako bismo mogli zajedno realizirati daljnje planirane projekte i ponovno ostvariti sve programske točke koje smo obećali.
