Saborski zastupnik i nekadašnji ministar u Vladi Andreja Plenkovića, Predrag Štromar, boravi u Splitu. Jučer je sudjelovao na predstavljanju HNS-ovog kandidata za gradonačelnika Splita, a tim povodom porazgovarali smo s njim o aktualnim političkim temama.
Jedna od izbornih točaka odnosi se na program poticane stanogradnje (POS). Ako se vratimo u prošlost, kakva su iskustva s POS-om na Kili?
- Program POS-a zamišljen je da pomogne mladim obiteljima da im se omogući rješavanje stambenog pitanja. Odnosi se posebno na one dijelove Republike Hrvatske u kojima su na tržištu nekretnina visoke cijene za kupnju stana.
Kad sam došao na mjesto ministra i potpredsjednika vlade zatekao sam problem, a to je bila Kila. Vidjelo se da tamo nije bio dobro vođen cijeli projekt, da se nije pogodilo ni kvalitetno s nazorom ni s izvođačem. Poslije tog slučaja nismo imali ni jedan negativan slučaj. Dapače, svi stanovi su kvalitetno građeni.
Problem je pronalaska izvođača u cijeni koja je određena kao maksimalna cijena po metru kvadratnom. Ja sam siguran da će se ona morati nešto povećati. Država bi trebala osigurati nešto više sredstava, a ta sredstva iskoristiti da napravi stanove u svom vlasništvu te ih ne prodavati nego izmamljivati. To se odnosi na gradove kao što je Split, i veći gradovi.
Mladi ljudi traže bolju i kvalitetniju situaciju za življenje te se često sele iz mjesta u mjesto. U tom slučaju kvalitetnije im je imati stan u najmu, nego u vlasništvu. Ako netko duže boravi u najmu, on mu je temelj ako se odluči na otplatu stana.
Je li normalno da se cesta prema jednom gradskom kvartu realizira godinama nakon izgradnje tog kvarta?
- Odgovorna osoba za kreiranje projekta trebala je znati što je potreba naselja s tolikim brojem stanova. Ne radi se tu samo o cesti, nego i o društvenoj infrastrukturi, škole i vrtići.
Svakom gradu je ustavom omogućeno da kreira razvoj svojeg prostora. Gradonačelnik i gradski vijećnici su u potpunosti odgovorni, ali i zaslužni kad se nešto dobro napravi. Bitno je izabrati kvalitetnu osobu koja će sagledavati odmah i budućnosti za pet ili deset godina kako se mora razvijati koji dio grada.
U stambenom i prostornom smislu Split nema puno velikih mogućnosti razvoja.
Korešnica je projekt kojem se kvalitetno treba pristupiti. Najprije pripremiti paralelno gradnju infrastrukture komunalne i društvene, a onda i samu izgradnju stanova.
Značajan je broj građana koji nakon kupnje POS-ovog stana istog izmamljuju.
Zadnjih godinu ili dvije mnogo je teže jer imaju zabilježbe i opasnost da se nekretnina oduzme ili da kredit odmah dođe na naplatu u cijelosti. Građanima je bitno omogućiti kvalitetan posao, a zatim i kvalitetan stan da ne bih dolazilo do ovakvih situacija.
Grad je odgovoran za sastavljanje liste, najprije je potrebno postaviti kriterije kako bi stan dobili potrebiti.
Lokalno stanovništvo se mahom ne slaže se s izgradnjom POS-ovog naselja na Korešnici, tj padinama Mosora, barem dok se u potpunosti ne realizira infrastruktura Žrnovnice. Nema sumnje da bi mnogi željeli stanove s pogledom na otoke Brač i Hvar jer se radi o iznimno lijepoj lokaciji. Ima li logike da se na elitnoj lokaciji gradi POS?
- Ako se radi o kvalitetnoj lokaciji s velikom vrijednošću treba ju iskoristiti prema vrijednosti koju ima.
Bitno je da o tome odluči dati struka, ali i politika. Za dva mjeseca ćemo imati novu gradsko političko vodstvo koje će o tome odlučiti, ali treba slušati i građane. - rekao je Štromar.
Grad Split je u zadnjih deset godina izgubio 20 000 stanovnika, procjena je Državog zavoda za statistiku. Kome se grade zgrade ako Split gubi stanovništvo?
- Zgrade radimo jer nema dovoljno stambenog prostora u Splitu. Najprije prema potrebama mladih ljudi, koji žele samostalnost, a nailaze na visoke cijene stanova.
Moguća je suradnja i dvaju gradova. Konkretno grad Solin ima velikog prostora za gradnju.
Predstavljen je kandidat HNS-a za gradonačelnika Splita. Kako bi ga vi opisali?
- Naš Splićanin, Dario Duje Jakaša kandidat je za gradonačelnika, Imamo kvalitetnog kandidata koji razumije probleme građana. Mi mu moramo dati vjetar u leđa, kako bi se u sljedeća dva mjeseca prikazao kakav je čovjek i koje projekte ima te kako i što misli raditi u sljedeće četiri godine. Mislim da je potencijalno predodređen za uspjeh.- dodao je.
Kakav rezultat očekujete u Gradskom vijeću?
- Svašta će se događati u sljedeća dva mjeseca. Mi moramo imati utjecaj u vijeću i moramo imati utjecaj pri donošenju proračuna. I sve to zbog projekata koje predlože građani, kako bi ih mogli uvrstiti u proračun. Jako bitno je prostorno uređenje grada kako se ne bi dogodile anomalije koje su se do sada znale događati.
GUP se nije mijenjao jako dugo. Odugovlači se sa sazivanjem sjednice gradskog vijeća. Kako to komentirate?
- To je upravo razlog zbog puno političkih smjerova koji su zastupljeni u gradskom vijeću te je puno privatnog interesa. Kad je puno različitih interesa onda se obično ne dogodi ništa. Ja se nadam da će novo gradsko vijeće utvrditi interese građana i grada Splita i donijeti GUP. Puno se toga promijenilo u 13 godina, u potrebama ljudi, gospodarstvenika i turizma te je potrebno prilagoditi plan tim potrebama.
Koronakriza nas je gospodarski pokosila. Cijela Dalmacija, ali izrazito Split naslonjen je na turizam kojeg trenutno nema. Vi ste sudjelovali na gradskoj i državnoj razini vlasti, što ste napravili da se potakne neki drugi segment gospodarstva?
- U Hrvatskoj, vidimo, za vrijeme korone proizvodnja skoro da i nije pala. Naprotiv, izvoz se povećava. Od turizma ne treba nikako odustati, treba biti još elitniji i kvalitetniji, još veći i jači. Treba smanjiti udio turizma u BDP-u. To znači da drugi segmenti moraju rasti.
Kažete da turizam treba biti još veći nego prije dvije godine. Što ćemo mi s našom obalom? Mi imamo vapaj ljudi kojima je stalo do prostornih planova, ekologije i održivosti. Nas su Španjolci prije 20 godina upozoravali da ne ponovimo Mallorcu, a nama se to događa?
- Najbolji primjer, u negativnom smislu, nalazi se tu u blizini Splita. Radi se o gradu Makarskoj u kojoj je napravljena potpuna apartmanizacija. Ti ljudi su sada najviše nastradali, i oni će se najteže oporaviti.
U prostornim planovima gradova i općina imamo 400 prostora rezerviranih za kvalitetno analiziranje i stvaranje uvjeta za turizam. Treba te prostore dobro i stručno obraditi te otvarati prave resorte za kakve je sve veća i veća potreba.
Otvara se prostor za druge djelatnosti, na primjer u zaleđima dalmatinskih gradovima, a to je proizvodnja onih proizvoda koji će se ugrađivati u građevinarstvu. Gradu Zagrebu će milijarde eura biti uložene građevinskog materijala. Imamo tvornice, samo ih treba ojačati i omogućiti veće kapacitete.
Imamo li radnika?
- Radnika će biti ako će plaće biti veće. U građevini se u zadnje dvije godine povećava broj radnika. Ljudi se vraćaju iz Njemačke zato što su naši poslodavci udvostručili plaće građevinskih radnika.
Dalmatince iritira kada se čak i u nacionalnim medijima kaže južna Hrvatska. Radi li se o zatiranju identiteta?
- Ja ne koristim taj pojam.
Za koga navijate?
-Za 'ajduka. - završio je Štromar.
